Jasno protivljenje obveznoj vojnoj službi u Njemačkoj

Čelnik stranke Zelenih Omid Nouripour u svakom slučaju je protiv obvezne vojne službe kakva je u Njemačkoj postojala do 2011.: "Mislim da novačenje kao nekada nije potrebno" izjavio je za agenciju dpa. Ročna služba samo vodi većim troškovima, a nije nužno da povećava obrambenu sposobnost zemlje. Ipak dodaje i kako "neće sad ništa isključiti jer to neće pomoći u cijeloj raspravi", ali procjenjuje kako se previše toga događa da bi se Njemačka tek jednostavno vratila u stare dane.

Zapravo i bez velike rasprave i najava, obvezni vojni rok u Njemačkoj, kakav je postojao 55 godina, ukinut je u srpnju 2011. dok je ministar obrane u vladi kancelarke Merkel bio Karl-Theodor zu Guttenberga iz bavarskih kršćanskih demokrata. To je značilo i da je bila ukinuta i alternativa za služenje pod oružjem u nekoj civilnoj instituciji, baš kao što je nestala i čitava struktura za novačenje.

„Švedski model"?

Povjerenica Bundestaga za obranu Eva Högl (SPD) poziva na "opušteniju" raspravu o modelima služenja i pod oružjem i u nekoj civilnoj službi. Umjesto da se odmah donosi neka odluka,treba razmisliti o konkretnim konceptima i modelima i to neće značiti da se će odmah uvesti vojna služba, izjavila je za dpa. Jer i za Högl je jasno: „Nitko ne želi povratak na stari način i novačenje".

No treba smisliti nešto novo: njemačkoj vojsci treba više vojnika i osoblja i velik je problem navesti mlade da obuku uniformu. Trenutno Bundeswehr broji 181.000 vojnika oba spola i ni sama vojska ne želi povratak u osamdesete prošlog stoljeća kad je njemačka vojska brojala gotovo pola milijuna vojnika. No do godine 2030. želi sastav povećati na 203.000 vojnika i to ne izgleda realno ako tek ostanu postojeća pravila za angažman novih vojnika.

Eva Högl ukazuje na primjer Švedske: i tamo je obvezna vojna služba zapravo ukinuta, ali 2017. je uveden novi model dragovoljnog novačenja. "Svi najprije dobiju pismo u kojem ih se poziva da se jave. Nakon toga se procjenjuje njihova sposobnost za službu i daje im se ponuda.“ Oni tu ponudu mogu odbiti bez ikakvih posljedica jer i dalje nema obveze, niti se čitavi naraštaji oblače u uniforme. „Uzimaju se samo oni koji su podobni i koji žele služiti“, ukazuje Högl.

Ako tek budemo čekali vojnike...

Tu je jedina razlika da se vojska obraća osobama u dobi za službu i to oba spola, a ne da tek čeka da im oni sami dođu na vrata. Naravno da tako i Bundeswehr mora postati atraktivniji za mlade, bilo kad je riječ o kulturi, socijalnim pitanjima i brizi za okoliš, tako i u ponudi za njihovu karijeru nakon službe, bilo da je riječ o početnom kapitalu, promicanju njihovog studija, a tu je i mogući bonus u kasnijem obračunu mirovine.

No o tom pitanju nema sloge ni u koaliciji, a čak niti među samim socijaldemokratima. Ministar obrane Boris Pistorius (SPD), osobito nakon nove i realne prijetnje iz Rusije „razmišlja“ o nekom novom obliku vojne službe, a tu je onda i taj „švedski model“. No Liberali su jasno protiv, baš kao i čelnica socijaldemokrata Saskia Esken i sam kancelar Olaf Scholz. On je još u veljači 2023. izjavio kako je „Bundeswehr pretvoren u profesionalnu vojsku. To znači da vraćanje na obveznu vojnu službu nema smisla", izjavio je kancelar za list "Bild".

Teške muke bez „civije"

U koalicijskom sporazumu vladajućih stranaka SPD-a, Zelenih i Liberala stoji tek nakana kako "Bundeswehr mora demografski biti stabilan i dugoročno uravnotežen obzirom na starosnu strukturu." Ali kako to postići – toga u sporazumu nema. S druge strane se njemački CDU u nacrtu novog programa zalaže za ponovno uvođenje barem civilne službe jer su upravo oni bili od goleme pomoći u bolnicama i zdravstvu, baš kao i u domovima za skrb i drugim socijalnim institucijama.

I njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier (SPD) se zalaže za neku vrstu obveze služenja „socijalne godine“ – makar nije rečeno da bi to trebalo trajati punih 12 mjeseci, čak niti da bi time bili obuhvaćene samo osobe koje su tek došle u doba za službu. No i u tom slučaju je nakana svakako društveno korisna, ali o nekakvom konkretnom obliku nema niti traga sloge među njemačkim političkim strankama i društvu.

jr(ARD)