Izvještaj o izborima u Srbiji: zadovoljni i vlast i oporba

Konačni izvještaj promatračke misije Ureda za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) o izborima u Srbiji dostupan je javnosti. Nakon što je objavljen, uslijedile su i prve reakcije vlasti i oporbe. Vlast je po običaju vrlo liberalno tumačila sve navode iz izvještaja, ne obazirući se na brojne primjedbe na izborni proces. Sam izvještaj vlasti vide kao dokaz da nije bilo izborne krađe.

Premijerka u tehničkom mandatu Ana Brnabić tako kaže da „izvještaj ODIHR-a stavlja točku na sve besmislice i laži o krađi izbora“. Standardna je bila i verbalna kooperativnost srpskih vlasti kada je riječ o usvajanju preporuka iz izvještaja i kako je istakla Ana Brnabić, Srbija će nastaviti suradnju s ODIHR-om.

Primjetno zadovoljstvo vlasti izazvala je i činjenica da se nigdje eksplicitno ne govori o izbornoj krađi, što je bio i povod da predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavi kako „u izvještaju nitko ne spominje krađu na izborima, jer je nije ni bilo".

No oporba smatra da je „izvještajem potvrđeno sve ono na što smo ukazivali i potvrđeno je da je izvršena izborna krađa u Srbiji“. Marinika Tepić iz koalicije Srbija protiv nasilja objašnjava da je ODIHR stručna misija i da koristi birokratski jezik, a ne politički, ali da se u izvještaju skreće pažnja na sve nepravilnosti – organizirana migracija i prijevoz birača da bi glasali, pogreške u popisu birača, dominacija predsjednika Republike, favoriziranje vlasti kod emitera s nacionalnom frekvencijom, kupovina glasača, glasanje bez osobnih dokumenata, ogroman pritisak na zaposlene u javnom sektoru i nejednaki medijski uvjeti.

Zemlja paralelnih realnosti

Opozicija ipak možda ima više razloga za nezadovoljstvo, jer su, kako je već primijećeno, formulacije previše blage i razvodnjene, ali javno su obje strane vrlo zadovoljne spomenutim izvještajem. Kako je došlo do toga da i jedni i drugi budu zadovoljni?

Moguće je zato što je Srbija zemlja paralelnih realnosti, kaže za DW Naim Leo Beširi, direktor Instituta za europske poslove. „Po fabriciranoj verziji realnosti koju vlast nameće kroz svoju propagandu, to su bili odlično provedeni izbori – ODIHR ima samo tehničke zamjerke i Vlada Srbije će učiniti sve da provede preporuke ODIHR-a, jer je Srbija velika demokracija i primjer kako bi se trebali provoditi izbori. To je zapravo poručila premijerka Ana Brnabić komentirajući taj izvještaj“, skreće pažnju Beširi.

„Krađa izbora nije samo ubacivanje glasačkih listića u kutije, već je krađa i uvoženje glasača iz drugih država i gradova, prijavljivanje glasača na fantomske adrese. Kralo se iz državnog proračuna za kampanju vlasti, a krala se i sloboda građanima koju im jamči Ustav", dodaje sugovornik DW-a.

Usiljeno radovanje oporbe

Srbija je zemlja kurioziteta i to je jedino mjesto na svijetu gdje i ruski i američki veleposlanik hvale vlast za istu stvar, primjećuje za DW politički analitičar Đorđe Vukadinović.

„Vlast se fokusirala na ton izvještaja, koji jest drugačiji u odnosu na rezoluciju Europskog parlamenta. Poruke koje je priopćila Ana Brnabić su poruke domaćoj javnosti, a u okviru toga prije svega njihovom glasačkom tijelu. Opozicija u osnovi jest zadovoljna, ali i tu ima, rekao bih, nekog usiljenog radovanja."

„Moguće je da je na taj blaži ton, osim prirode dokumenta, utjecalo i lobiranje Aleksandra Vučića po važnim zapadnim adresama“, nastavlja Vukadinović. „Tako da mislim da je tu izvjesnu ulogu odigrala i konstruktivnost oko Kosova. Beograd je paralelno s junačenjem za domaću javnost slao i signale da je spreman na popuštanje oko stvari za koje ranije nisu željeli popustiti", ocjenjuje Vukadinović.

Kozmetičke promjene?

Izvještaj ODIHR-a se suštinski bavi raznim preporukama za poboljšanje izbornog procesa i pratećeg zakonodavstva. Jamstva da će bilo što od toga biti ispunjeno naravno da ne postoje, što je vidljivo i na temelju stava vlasti i njihovih prvih reakcija. Kooperativnost na riječima ne košta ništa i, kako ističe Naim Leo Beširi, „apsolutno se ne može očekivati da će vlast ispuniti te preporuke“.

„Vlast će možda učiniti neke kozmetičke promjene, ali će većinu stvari ignorirati. Jedini način da se vlasti na to natjera je pritisak birača u Srbiji. Tu će biti neophodna i podrška Zapada, koja će se teško dobiti, jer se ovdje neke druge teme poput Kosova vide kao najvažnije", naglašava Beširi.

Ako se bilo što bude primijenilo od preporuka to će biti formalnog karaktera, smatra Đorđe Vukadinović. I kaže „da će to biti u svrhu zamazivanja očiju Bruxellesu". „To će biti više neko čekiranje kućica, nego što će biti stvarne promjene koje će rezultirati nekim stvarnim posljedicama. Od toga nije bilo ništa ni nakon ranijih posredovanja europskih institucija i tamošnjih političara", ocjenjuje Vukadinović.

Sljedeći korak je reakcija Europske komisije i bez obzira što vlasti misle da neće biti međunarodne istrage, „sada su po prvi put izborne nepravilnosti dokumentirane i bit će teško Europskoj komisiji da to ignorira", smatra Naim Leo Beširi.

„Teško će se ignorirati izborna krađa i činjenica da se Srbija ne može smatrati demokratskom zemljom. Taj stav da je to neprihvatljivo za zemlju-kandidatkinju za članstvo u EU-u za sada snažno ističe Njemačka, ali se nadam da će to biti i stav ostalih zemalja Unije u narednom periodu“, napominje Beširi.

Kako pronaći pravdu?

Reakcije Bruxellesa, ali prije svega Washingtona, kao i ton izvještaja, pokazuju da međunarodna zajednica kao rješenje problema vidi obraćanje oporbe srpskim institucijama. Traženje rješenja unutar srpskih institucija djeluje pomalo kao ironija u zemlji u kojoj se izbrisala razlika između vladajuće stranke SNS i države.

Naim Leo Beširi ipak smatra da je „neophodno obraćati se srpskim institucijama sustava". I pojašnjava: „Na taj način ostaje pisani trag da netko nije reagirao na izborne ili neke druge zloupotrebe, što će jednog dana nakon promjene vlasti biti prilika da netko zbog toga i odgovara."

Teška dilema za srpsku oporbu, ocjenjuje Đorđe Vukadinović i ujedno primjećuje „da je to zaista jedan Gordijski čvor". „Obraćate se institucijama koje su direktno sudjelovale u izbornim nepravilnostima. To svakako depresivno zvuči u ušima oporbenih birača i aktivista“, zaključuje Vukadinović za DW.