Izručenje bivšeg nedodirljivog

Višemjesečna pravna drama oko izručenje bivšeg djelatnika jugoslavenske i hrvatske tajne službe Josipa Perkovića, koja je u jednom trenutku bacila sjenu na ulazak Hrvatske u Europsku uniju, barem zasad je okončana njegovim izručenjem Njemačkoj. Mediji s njemačkog govornog područja popratili su ovaj događaj osvrćući se na složeni proces koji je prethodio Perkovićevom izručenju.

Slijedi zanimljiv proces

Pod naslovom "Ubojstvo u Bavarskoj - Perković izručen Njemačkoj" Bayerischer Rundfunk (BR), javni medijski servis savezne pokrajine Bavarske, na svojim internetskim stranicama opširno izvješćuje o razvoju događaja i Perkovićevom slijetanju u minhensku zračnu luku. BR pojašnjava daljnju pravnu proceduru u slučaju Perković te njegovo izvođenje pred istražnog suca Saveznog vrhovnog suda u Karlsruheu koje je preuzelo ovaj slučaj.

BR istodobno daje naslutiti kako bi proces protiv Perkovića mogao biti vrlo zanimljiv kako za hrvatsku tako i za njemačku javnost.

"Bivši general tajne službe je zaprijetio da će u slučaju izručenja progovoriti i o ostalim spornim slučajevima svoje dugogodišnje karijere u tajnim službama. Komunistička jugoslavenska tajna služba je od šezdesetih godina u cijeloj Zapadnoj Europi smaknula na desetke protivnika režima", piše BR koji ujedno podsjeća na to da Perkovića njemačko pravosuđe traži zbog umiješanosti u ubojstvo koje se 1983. dogodilo upravo na bavarskom tlu kada je u Wolfratshausenu ubijen "jugoslavenski disident" Stjepan Đureković. BR ukazuje i na sukob koji je nastao nakon što je Hrvatska uoči ulaska u Europsku uniju "po hitrom postupku" donijela jedan zakon koji je Perkovića štitio od izručenja.

"Bivši nedodirljivi"

Bečki dnevnik "Der Standard" pod naslovom "Izručenje jednog bivšeg nedodirljivog" zaključuje kako se Hrvatska "ponovno mora suočavati s jednim tamnim poglavljem svoje povijesti". "Der Standard" se bavi prošlošću Josipa Perkovića za kojeg tvrdi da je uživao potporu Hrvatske vlade te da se u procesu koji se od 2006. do 2008. u Münchenu vodio protiv Krunoslava Pratesa zbog suučesništva u ubojstvu Đurekovića "otvoreno rugao njemačkom pravosuđu". "Kada se trebao pojaviti kao svjedok u Münchenu, Perković je poslao brzojav u kojem je tvrdio da je spriječen zbog bolesti. Na pitanje njemačkog suda kada očekuje ozdravljenje, Perković nikad nije odgovorio", piše "Der Standard" napominjući kako je Njemačka tada i preko svog veleposlanstva u Zagrebu bezuspješno pokušavala hrvatske vlasti privoliti na suradnju.

"Der Standard" govori i o tomu kako bi rasvjetljavanje Udbinih ubojstava moglo revidirati i povijesnu sliku Jugoslavije. "Ubojstva jugoslavenske tajne službe spadaju u najtamnije trenutke Jugoslavije. Jer ona dovode u pitanje ustaljenu priču o relativno otvorenoj državi koja je slovila za manje represivnu nego ostale države u Istočnoj Europi", zaključuje "Der Standard" i ukazuje na istraživanja slovenskog znanstvenika Romana Leljaka po kojima je svaki 15. građanin Jugoslavije radio za Udbu.

Neslavna uloga Milanovića

"Kraj jedne afere". Tako švicarski dnevnik "Neue Züricher Zeitung" (NZZ) naslovljava svoj opširan tekst o izručenju Perkovića Njemačkoj. NZZ pravno natezanje između Hrvatske i Njemačke doživljava kao spor Hrvatske i Europske unije. "Višemjesečno natezanje između EU-a i njezine najmlađe članice Hrvatske je okončano", piše NZZ koji za zahlađenje odnosa između Zagreba i Bruxellesa direktno optužuje Hrvatsku vladu.

"Afera oko Perkovića je posljednje pola godine prilično naškodila Hrvatskoj vladi. Neslavnu ulogu u tomu je odigrao premijer Milanović. Šef vlade je zapravo od samog početka morao znati da Bruxelles nikada neće tolerirati da jedna članica jedno, prethodno ugovorom zajamčeno obećanje, jednostrano poništi. Usprkos tomu je Milanović 'Lex Perković' mjesecima nepopustljivo i tvrdoglavo branio. Time nije samo okrenuo vrh EU-a protiv sebe. On je time istodobno potkrijepio sumnje da njegova Socijaldemokratska partija, kao nasljednica komunističke partije, nema nikakvog interesa rasvijetliti zločine iz doba Jugoslavije", zaključuje NZZ.