Izložba o procesu protiv Eichmanna

"Santa leda" do koje nitko nije mogao prodrijeti - takvim su ga smatrali. Tako ga se sjeća i Heinrich Grüber. Grüber je u doba nacizma bio pripadnik skupine evangeličkih kršćana u Berlinu, koji su pomagali židovima. Tijekom procesa protiv Adolfa Eichmanna bio je jedan od brojnih svjedoka koji su govorili o svojim susretima s SS-Obersturmbannführerom Eichmannom. Dijelovi njegova svjedočenja sada se mogu čuti na izložbi "Poces - Adolf Eichmann pred sudom" u Zakladi Topografija terora u Berlinu. To je izložba koja prikazuje najpoznatiji proces koji je vođen protiv nekog nacističkog zločionca, a koji je bio započeo 11. travnja 1961.

Osam mjeseci je tada trajao proces protiv Adolfa Eichmanna. Presuda protiv šefa tzv. "Židovskog referata" tajne policije, a koja je izrečena 11. prosinca 1961. bila je jasna: "Kriv jer je prouzročio smrt milijuna židova u logorima smrti, koje su ubijale posebne skupine, zbog radnih logora i masovnih deportacija. Kriv jer je stvorio takve životne uvijete za milijune židova u kojima su oni trebali biti tjelesno uništeni. Kriv jer je prouzročio teške tjelesne i duševne boli kod milijuna židova."

Birokrat pred sudom

Direktor Zaklade Topografija zločina Andreas Nachama opisuje Adolfa Eichmanna kao "prijevoznika smrti". Eichman se sam tijekom procesa prije 50 godina prikazivao kao primatelj zapovjedi. On žali i osuđuje naredbe za ubojstva židova koje je davalo tadašnje državno vodstvo, rekao je on pred sudom, ali on sam je bio tek "oruđe u ruci veće moći i jačih snaga i nepojmljive sudbine".

No Sud nije uvažio njegove argumente. Osudio ga je na smrt. Gabriel Bach je tijekom procesa bio predstavnk tužiteljstva. U međuvremenu 84-godišnjak, posebno je za ovu priliku doputovao u Berlin. Kaže da nikad neće zaboraviti trenutak kad je u dvoranu ušao sudac, a iza njega je na zidu visio izraelski grb. "Tad mi je značenje države Izraela odjednom bilo jasnije no u bilo kojem drugom trenutku. Više od bilo koje parade, bilo kojih demonstracija ili članka u novinama."

BND odbija uvid u dokumentaciju o Eichmannu

Protiv Eichmanna je mogao biti poveden proces samo zbog toga jer ga je izraelska tajna služba Mossad otela u Argentini te dovela u Izrael. To je dovelo do diplomatskih komplikacija sa Saveznom Republikom Njemačkom. Kasnije se saznalo da su njemačka tajna služba BND i druge odgovorne agencije u zapadnoj Njemačkoj već ranih pedesetih godina bile informirane o tomu gdje se u Argentini nalazi Eichmann ali da nisu reagirale.

Postavljači izložbe željeli su dobiti i tajne spise ali ih je BND odbio. I to unatoč tomu što je Savezni upravni sud u Lepizigu u proljeće 2010. ovu tajnovitost proglasio protuzakonitom. Pa i Ured kancelarke, koji je zadužen za koordinaciju tajnih službi, nije želio BND staviti pod politički pritisak. Povjesničar Norbert Kampe je ogorčen "da Ured kancelarke tako olako preuzima i podržava strategiju tajnih službi". Kod drugih problematičnih slučajeva nije bio problem sa otvaranjem arhiva u svrhu istraživanja. "Ne znam zbog čega se baš u slučaju Eichmann to mora potiskivati", kaže Kampe.

Još mnogo otvorenih pitanja

Činjenica da već dugo nitko nije pokazivao zanimanje za Eichmanna i ulogu BND-a, ne čudi previše jednog drugog povjesničara. Izraelca Mošu Zimmermana. On je obrađivao nacističku prošlost njemačkog ministarstva vanjskih poslova. On tvrdi da se zanimanje za slučaj Eichmann u Njemačkoj tako sporo razvijao jer se i povijesna spoznaja o značenju nacističkog doba u Njemačkoj sporo razvijala. Tako početkom pedestih godina prošlog stoljeća, kratko nakon završetka rata, Eichmann nije imao značenje koje ima danas.

Tek je proces Eichmannu u Izraelu probudio veće zanimanje njemačke javnosti za rasvjetljavanjem nacističkih zločina. Mnoga su pitanja oko ovog procesa još uvijek nerazjašnjena. U svibnju će u okviru ove izložbe, koja se u Berlinu može vidjeti do sredine rujna, biti organizirana i konferencija o uöinku, razvoju i izazovima ovog procesa. Pri tomu bi trebala biti obrađena i upitna uloga BND-a i njemačke politike.

Autor: Marcel Fürstenau/ S. Kobešćak

Odg. ur.: A. Jung-Grimm