Nakon odluke Schmidta nova kriza i ultimatumi?

Ultimatum da se domaći političari dogovore oko izmjene Izbornog zakona BiH, koji je postavljen krajem prošle godine, istekao je nametnutim paketom integriteta od strane visokog predstavnika Christiana Schmidta. Koristeći "Bonska ovlaštenja", Schmidt je uveo nekoliko bitnih izmjena Izbornog zakona, koje se odnose na skeniranje glasačkih listića, video nadzor, snimanje na biračkim mjestima i centrima za brojanje, ali ne i elektronsko glasanje. Jer za tako nešto BiH, kaže Schmidt, još nije spremna.

„Ne radi se ovdje o elektronskom glasanju, mislim da nismo dovoljno napredni za to. Bit će papirni listić i ti listići će biti elektronski skenirani i prebrojani, tako da ćemo onemogućiti promjenu biračkih listića ili da neki listići izađu drugačiji", pojasnio je Schmidt, napomenuvši da su izmjenama predviđene i sankcije.

Birački odbori kao rak-rana

Birački odbori su dio koji najviše boli stranačke čelnike, s obzirom na to da su manipulacijama u ranijim izbornim procesima vršili praktično njihovo preuzimanje od strane jedne partije, u dogovoru s drugom, što je onda rezultiralo izbornim makinacijama prilikom glasanja. Sada je to onemogućeno, makar na papiru, pa predsjednik biračkog odbora i njegov zamjenik ne smiju biti članovi političkih stranaka, niti obavljati dužnost u njima.

„Ne smiju biti ni članovi udruga ili zaklade organizacijski ili financijski povezanim s političkom strankom, niti smiju biti uključeni u bilo kakve aktivnosti političke stranke i moraju biti u mogućnosti obavljati svoje dužnosti na politički neutralan način", navodi se između ostalog u izmjenama koje je nametnuo Schmidt.

Sve to, kaže Schmidt, zbog građana BiH, kojima želi osigurati „demokratske izbore". Skeneri će omogućiti identifikaciju glasača, bez mogućnosti ponavljanja i to će biti pilot projekt, što znači da se skeneri neće koristiti na svim glasačkim mjestima nego na ograničenom broju.

A taj broj, kako navode iz Središnjeg izbornog povjerenstva BiH (SIP), već je poznat. CIK podržava donošenje tehničkih izmjena Izbornog zakona, kaže predsjednik SIP-a Suad Arnautović, upozorivši da su kao institucija pod strašnim političkim pritiskom, ali da su spremni za izbore.

„Mi smo sve pripremili kako bi organizirali pilot projekt u deset općina na 165 biračkih mjesta, što bi značilo uvođenje novih tehnologija", rekao je Arnautović.

Odgovor entitetskim izbornim zakonom

Međutim, u Republici Srpskoj nisu spremni za bilo kakve izmjene. Još prošle godine iz Banja Luke je stigao odgovor na ultimatum da će, ako bude nametanja izmjena Izbornog zakona, biti donesen entitetski koji će regulirati izborni proces na entitetskoj razini.

„Sve što smo rekli tako će biti. Ako ovo ništavilo koje se zove Schmidt, pokuša nešto učiniti, stavio je točku na europski put. I donosimo izborni zakon i naša republičko izborno povjerenstvo provodi izbore", rekao je Dodik sredinom veljače, odgovarajući na pitanje što ako visoki predstavnik nametne izmjene Izbornog zakona. Dodik se nakon odluke Schmidta nije oglašavao, a tijekom dana (27.3.) trebao bi biti utvrđen datum održavanja posebne sjednice na kojoj bi se razgovaralo i o ovom pitanju.

U javnosti se, neposredno prije objavljivanja odluke iz OHR-a, pojavila i radna verzija Izbornog zakona RS, kojim je definirano da republička i lokalna izborna povjerenstva samostalno provode izbore.

„Sjedište Republičkog izbornog povjerenstva je u Banja Luci. Republičko izborno povjerenstvo ima pečat u skladu sa zakonom. Republičko izborno povjerenstvo ima internetsku stranicu na kojoj se objavljuju svi izborni propisi kao i sve druge odluke od značaja za izborni proces i to u roku od 24 sata od donošenja odluke" navedeno je u radnoj verziji koja se pojavila u medijima.

Razlika u odnosu na Izborni zakon BiH je u tome što će Republičko izborno povjerenstvo biti nadležno za sve izbore koje se provode na teritoriji Republike Srpske. Taj zakon trebao bi se naći već na sljedećoj sjednici parlamenta o čijem datumu će Kolegij Narodne skupštine danas odlučiti.

Kritika na račun Schmidta iz EU

Najoštriji u reakciji na nametnute izmjene Izbornog zakona bio je premijer RS Radovan Višković, koji dovodi u pitanje europski put BiH zbog poteza OHR-a. Ističe da je nedopustivo da SIK BiH sama bira biračke odbore i da time izabrani članovi postaju profesionalci, te se postavlja pitanje tko će ih platiti.

„Nije me iznenadilo što pola BiH priznaje čovjeka (Christian Schmidt) koji je nelegalno na ovim prostorima, jer nema verifikaciju UN-a da bude visoki predstavnik. Odluka od prije nekoliko dana o otvaranju pregovora EU-a s BiH je u suštini ovim nametanjem zatvorena", rekao je Višković.

Nakon odluke Schmidta stiglo je i priopćenje iz Bruxellesa u kojem se navodi da se reforme očekuju od lokalnih vlasti i da se ovlaštenja visokog predstavnika trebaju koristiti samo kao posljednja mjera. U priopćenju, koje potpisuje glasnogovornik EU- Peter Stano, navodi se da je „opsežna međunarodna supervizija nekompatibilna s europskom budućnošću BiH".

„EU je izrazila snažnu sklonost prema tome da Parlament BiH preuzme svoju odgovornost i usvoji ove reforme, kao što su se čelnici državne koalicije obavezali da će to učiniti na vrijeme za sprovođenje tijekom općinskih izbora u listopadu", priopćeno je iz Bruxellesa.

Podrška Liberala

Takav stav dijametralno je suprotan stavu ostalih međunarodnih predstavnika u BiH, posebno američkih i britanskih diplomata. Oni u potpunosti podržavaju odluku Christiana Schmidta i korištenje bonskih ovlaštenja u slučaju Izbornog zakona. Zajednički je stav da je neuspjeh domaćih političara da se dogovore oko ovog pitanja rezultiralo reakcijom OHR-a.

Podrška Schmidtu stiže i od izvjestitelja za zapadni Balkan Zastupničkog kluba njemačke Liberalno-demokratske stranke (FDP) Thomasa Hackera.

„"Odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta da iskoristi svoja bonska ovlaštenja je neophodna i primjerena s obzirom na predstojeće lokalne izbore u Bosni i Hercegovini. Pri tome, on preuzima važne preporuke OSCE-a/ODIHR-a, GRECO-a i Venecijanskog povjerenstva i sprovodi ih s obzirom na nedostatak političke volje lokalnih političkih donosioca odluka. Izmjene izbornog zakona jasan su znak jačanja integriteta izbora i Središnjeg izbornog povjerenstva", kaže Hacker, očekujući da nakon ovog poteza Schmidta, ovogodišnji lokalni izbori u BiH neće više biti podložni izbornim prijevarama.

HDZ-ov prijedlog ide u zaborav

Dok srpska članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović smatra da je potez Schmidta unazadio zemlju tri koraka i da je to šamar demokratskom procesu u europskom putu BiH, njen kolega iz Predsjedništva, predsjedavajući Željko Komšić ne misli tako. Naprotiv.

„Trebat će vremena da vidimo sve efekte izmjena, ali trenutno izgleda kao da će glas građana Bosne i Hercegovine vrijediti više nego ranije, jer će se glasovima manje manipulirati", kaže Komšić, navodeći da je za BiH dobro što se radi korak naprijed u procesu pristupanja Europskoj uniji i što HDZ nema više mogućnost podmetati svoje političke ambicije u vidu trećeg entiteta u proces zaštite izbornog integriteta.

A HDZ BiH i njen prvi čovjek Dragan Čović, još se nisu oglasili oko nametanja tzv. paketa integriteta Izbornog zakona, dobrim dijelom i zbog toga što je samo dva dana prije nametnute odluke ova stranka u proceduru uputila svoj prijedlog izmjena Izbornog zakona. Tim prijedlogom kojeg je na usuglašavanje u Vijeće ministara uputio HDZ-ov ministar pravosuđa Davor Bunoza, definirano je da bi za člana Predsjedništva BiH ubuduće bio biran onaj Hrvat koji, uz opću većinu glasova s područja Federacije BiH, dobije i većinsku podršku u kantonima s razmjernom ili apsolutnom većinom hrvatskog stanovništva.

Međutim, prijedlog su odbili predstavnici Trojke, kao i američko veleposlanstvo u BiH, jer se tim zakonom praktično, kako su rekli, uvodi hrvatska izborna jedinica u Federaciji BiH.

„HDZ BiH ne može na silu doći do rješenja koje preferira – mora iskreno pregovarati i raditi na izgradnji konsenzusa i kompromisa neophodnih za promjenu Ustava BiH. Stranka je za to imala veoma mnogo vremena, ali to nije uradila", upozorili su iz američke Ambasade u BiH.

Veća izlaznost

Samo dan prije nametanja Schmidtove odluke koju je Trojka pozdravila i najavila da će zakon prihvatiti, prvi čovjek SDP-a BiH Nermin Nikšić također je odbacio Čovićev prijedlog.

„Ovo jest iskorak HDZ-a, ali za nas je i dalje neprihvatljivo. Trojka inzistira na sprovođenju presuda Europskog suda pravde, a ne samo Ustavnog suda BiH", rekao je Nikšić, ističući da prijedlog HDZ-a ne može biti dio paketa tehničkih izmjena Izbornog zakona jer se za novi model izbora članova Predsjedništva mora promijeniti ustav države.

A što se tiče paketa integriteta, stručnjaci smatraju da je potez Schmidta očekivan, posebno nakon što je rok za izmjene i domaći dogovor postavljen prije četiri mjeseca. Bivši član SIK-a BiH Vehid Šehić kaže da je Schmidt uvažio prijedloge OSCE-a ali i koalicije „Pod lupom" koja prati izborne procese nekoliko posljednjih ciklusa. Birački odbori su, kaže Šehić, bili slaba karika, zbog čega je odluka Schmidta očekivana.

„Ove izmjene bi mogle utjecati na veću izlaznost. Ovo je zaštita dostojanstva građana, što se političarima ne sviđa. Ovim se iz jednadžbe izbacuje ljudski faktor koji može promijeniti volju birača. To je najbitnije u cijelom izbornom procesu", rekao je Šehić, prenosi N1.