Izbori u Srbiji: hoće li prosvjedi uroditi plodom?

Kako tvrdi koalicija „Srbija protiv nasilja" (SPN), više od 40.000 ljudi bez legalnog prebivališta u Beogradu dovedeno je da podrži listu Srpske napredne stranke (SNS). To je dovelo do promijenjene izborne volje birača i zato ta koalicija traži poništavanje izbora u Beogradu, ponavljanje glasanja i čišćenje biračkog popisa.

Republička izborna komisija (RIK) odbila je sve prigovore oporbe.

Nadrealni beogradski izbori

Scene koje su odvijale tokom izbornog dana u Beogradu, prije svega u i oko Beogradske arene, djelovale su nadrealno. Organizirano dovoženje ljudi iz Republike Srpske, koji su, što novinarima, što građanima Beograda priopćavali da idu unutra kako bi dobili raspored za glasanje, bilo je u suštoj suprotnosti sa službenim objašnjenjem vlasti.

Vlast tvrdi da je riječ o ljudima s dvojnim državljanstvom, ali nije objašnjeno zašto ljudi dolaze u Beogradsku arenu da saznaju na kojoj adresi im je prebivalište. Prisutni radnici osiguranja su potencijalnim glasačima objašnjavali da su unutra štandovi s nazivima beogradskih općina i da će tamo dobiti sva daljnja uputstva gdje će glasati.

Krah sustava

Bila je to slika totalnog bezakonja i raspada institucija. Prozvano Tužiteljstvo je, nekoliko minuta nakon što su objavljene te i slične snimke, brzopotezno utvrdilo kako „nema dokaza da je izvršeno bilo kakvo kazneno djelo u vezi s izborima i da se javnost ne uznemirava neprovjerenim informacijama", priopćilo je Više javno tužiteljstvo.

Bezuspješni su bili i pokušaji oporbenih aktivista da nepravilnosti na biračkim mjestima prijave policiji, koja se na takve pozive uopće nije odazivala. Kako je javnost obavijestila Marinika Tepić, potpredsjednica Stranke slobode i pravde (SSP), „policija je na svom kolegiju odlučila da na takve pozive ne reagira, jer je, kako kažu, tu misija OESS-a".

EU kažnjava građane

Lopta je tako vješto prebačena na međunarodne promatrače. Međutim, upravo na pasivnost međunarodne zajednice reagira i umirovljeni profesor Fakulteta političkih znanosti Čedomir Čupić, koji za DW kaže da će „puno toga ovisiti i o reakciji međunarodnog faktora“.

„Mislim da se ovakve stvari ne mogu tolerirati u zemlji koja je kandidat za članstvo u EU-u. Prelazilo se preko nekih procedura i pravila koja vrijede u zapadnim demokracijama i čak se na neki način i pomagalo Aleksandru Vučiću raznim susretima na visokoj razini. Zato i nisam siguran hoće li se sada uspjeti obnoviti neka energija protesta, jer se olako išlo na izbore bez ispunjavanje nekih uvjeta i za to opozicija nije imala nikakvu podršku izvana", ocjenjuje profesor Čupić.

ODIHR: ozbiljne neregularnosti

Misija ODIHR-a, institucije OESS-a za ljudska prava, je u svom preliminarnom izvještaju naglasila da su u Srbiji bili „nepravedni uvjeti na izborima, jer je vladajuća stranka imala sistemsku prednost. Vidjeli smo ozbiljne neregularnosti kao što su grupno glasanje, kupovina glasova, kao i organizirano dovođenje glasača iz Republike Srpske.“

U izvještaju se nadalje navodi da je „stvar koja je također izazvala zabrinutost uloga predsjednika, koji nije bio kandidat, ali je sudjelovao u predizbornoj kampanji, što je jednoj listi dalo prednost". „To ozbiljno podriva fer uvjete u izbornom natjecanju, jer bi predsjednik trebao biti neutralna figura koja izražava nacionalno jedinstvo", ukazali su promatrači misije ODIHR-a.

Oporba je u prvom trenutku inzistirala samo na izbornim nepravilnostima u Beogradu, ali je kasnije tijekom prosvjeda u glavnom gradu istaknuto da će se poništavanje izbora tražiti i na razini države. Oko toga izgleda još nije postignuta suglasnost i vijesti o tome traži li se poništavanje samo beogradskih ili i parlamentarnih izbora i dalje su konfuzne. Marinika Tepić i Miroslav Aleksić iz „Srbije protiv nasilja" započeli su štrajk glađu do ispunjenja zahtjeva.

Prosvjedi bez uspjeha?

Profesor Čupić skreće pažnju na činjenicu da se „ne može puno toga učiniti u zemlji zarobljenih institucija. Vlasti imaju na raspolaganju čitavu lepezu pritisaka na ljude koji su u strahu". „To vam je kao i u obitelji, ako tu imate nekog tiranina, i ako nemate nikoga tko to može spriječiti, onda on nastavlja sa svojom tiranijom. Zato i mislim da i kada je riječ o protestima u Beogradu, oni nemaju šansu za uspjeh ako se pojavi manje od 150.000 ljudi na ulicama“, navodi Čedomir Čupić.

Beogradski prosvjed ispred Republičke izborne komisije okupio je nekoliko tisuća ljudi. Reklo bi se da je relativno skroman odziv građana na neki način bio očekivan, nakon višemjesečnih prosvjeda protiv nasilja. Oni nisu postigli nijedan od zacrtanih ciljeva, prije svega ravnopravne izborne uvjete.

Odvjetnik Božo Prelević za DW ističe da „uspjeh prosvjeda ovisi i o onome tko poziva na njih". „U svakom slučaju, iako stalno naglašavamo da ovdje ne postoji vladavina prava, potrebno je valjano dokumentirati svaku nepravilnost na izborima i krenuti u borbu kroz institucije“, smatra Prelević, koji dodaje da „nisu u Beograd dovođeni da glasaju samo ljudi iz Republike Srpske, već i iz Crne Gore i s Kosova".

„Europa podržava uzurpatora i diktatora"

Božo Prelević također kritizira međunarodne i europske dužnosnike koji, po njegovim riječima, „svojim ponašanjem prema Vučiću izazivaju ogorčenost građana Srbije koji misle da se predsjedniku ove zemlje gleda kroz prste tako što se kažnjavaju građani". „Europa podržava jednog uzurpatora i diktatora, a onda su iznenađeni i upućuju kritike što u Srbiji pada podrška Europskoj uniji", ocjenjuje Prelević.

Oporba za sada fokus drži na poništavanju beogradskih izbora, ali Božo Prelević skreće pažnju da je greška ako se isto ne traži i za parlamentarne izbore: „Ako je cijela ta mašinerija uključena u krađu, onda su pokradeni i jedni i drugi izbori. Vi ne možete reći da su na istom biračkom mjestu pokradeni jedni listići, a drugi nisu. To je potpuno kontradiktorno."

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu