Izbori u Rusiji
18. rujna 2016"Ujedinili smo se kako bismo pokrenuli postupak protiv Putina za udaljavanje s dužnosti - to je naš glavni cilj", kaže bradati muškarac koji je prešao pedesetu. Ovakve riječi su se u posljednje vrijeme rijetko mogle čuti pred milijunskom publikom u Rusiji. Izgovorio ih je Vjačeslav Malzev. Na parlamentarne izbore u nedjelju on će izaći kao glavni kandidat liberalne oporbene "Stranke za slobodu naroda" - PARNAS. Ovaj citat potječe iz jedne TV-rasprave.
Dvostruka strategija Kremlja
Neobično otvorene rasprave su, kako se čini, dio paketa mjera kojima država reagira na događaje od prije pet godina. Parlamentarni izbori u prosincu 2011. održani su u sjeni optužbi za manipulacije biračkim popisima i izbornu prijevaru. To je izazvalo val prosvjeda. Na desetke tisuća ljudi je tada izašlo na ulice tražeći više demokracije. Vladajuću stranku "Ujedinjena Rusija" je dio stanovništva otvoreno nazivao strankom razbojnika i lopova.
Kremlj je reagirao dvostrukom strategijom. Mnogi sudionici prosvjeda su osuđeni na višegodišnje kazne zatvora, pravo na demonstracije je ograničeno, a ovlasti policije proširene.
Istovremeno je došlo do relativne liberalizacije. Tako je na ovim parlamentarnim izborima u Rusiji izborni prag sa 7 posto potrebnih glasova smanjen na 5 posto. Istovremeno je strankama olakšano dobivanje dopuštenja za sudjelovanje na izborima. Pored toga, Kremlj je promijenio vodeće ljude Središnjeg izbornog povjerenstva, koji su bili sporni. Vladimir Čurov, kojeg su kritičari Kremlja optuživali za lažiranja izbornih rezultata, morao je prepustiti svoje šefovsko mjesto Elli Pamfilovoj - renomiranoj aktivistici za ljudska prava. Napravljene su i izmjene Izbornog zakona. Uvedeno je da se 450 zastupnika bira pola preko stranačkih lista, a pola izravno.
Kremlj smatra da je izborna kampanja bila fer i slobodna i da su "svi imali iste uvjete za otvoreno i fer natjecanje", izjavio je Putin prošlog četvrtka.
Ostaje četvero-stranački sustav
14 stranaka dobilo je dopuštenje za sudjelovanje na izborima, što je dvostruko više nego 2011. godine. Liberalna, oporbena stranka PARNAS je pored stranke Jabloko - jedna od dvije političke stranke u Rusiji, koju stručnjaci zaista smatraju pravom oporbom. Tako bi za PARNAS ulazak u parlament nakon ovih izbora bila premijera. A Jabloko bi opet, prvi put nakon 2003. godine, mogao ući u ruski parlament Dumu. Hoće li ove stranke uspjeti prijeći izborni prag, još uvijek se ne zna. Istraživanja javnog mnijenja pokazuju da bi stranke mogle osvojiti samo po jedan posto glasova. Pojedinačni oporbenjaci imaju međutim šansu osvojiti izravne mandate.
Ako je vjerovati državnom ruskom Institutu za istraživanja javnog mnijenja VCIOM, budući ruski parlament će se ponovo sastojati od četiri stranke. Najveći broj glasova će dobiti Ujedinjena Rusija . 2011 ova stranka je prvi put pala ispod granice od 50 posto, osvojivši 49,3 posto glasova. Od tada je njezina popularnost još više pala, pa ipak ona u Rusiji ostaje najjača politička snaga. Ankete pokazuju da bi mogla osvojiti 40 posto glasova. Neovisni Centar za istraživanja javnog mnijenja Levada je u kolovozu zabilježio da je popularnost Putinove Ujedinjene Rusije s 39 posto pala na 31 posto. Oba istraživanja javnog mnijenja su teško usporediva zbog različitih metoda, kojima se služe. Mnogi stručnjaci, međutim, vjeruju da će Ujedinjena Rusija gubitak glasova moći nadoknaditi izravnim mandatima.
I komunisti i desni populisti Liberalno-demokratske stranke Rusije (LDPR) ne bi smjeli biti zabrinuti za ponovni ulazak u parlament. VCIOM prognozira da bi desni populisti mogli istisnuti komuniste s drugog mjesta. Četvrta stranka, koja bi još mogla ući u parlament, je Pravedne Rusija. Ankete pokazuju da će osvojiti preko pet posto glasova.
Vrlo zanimljivi izbori
Rusija je predsjednička republika i moć parlamenta je ograničena. Pa ipak su ovi izbori svojevrsna kušnja, jer se održavaju pod promijenjenim uvjetima. To su prvi izbori nakon ruske aneksije ukrajinskog Krima. I na Krimu će ljudi glasovati, što je dovelo do prosvjeda Kijeva.
Od aneksije Krima rusko društvo preplavio je val patriotizma, od kojeg bi stranke odane Kremlju mogle profitirati. "Snažan patriotski čimbenik ne odnosi se samo na Krim, već i na konfrontaciju sa Zapadom, na borbu kultura", izjavio je Alexander Rahr za DW. On je stručnjak iz Njemačko-ruskog foruma i savjetnik ruskih tvrtki u Njemačkoj. "Upravo ta činjenica će mnoge birače navesti da glasuju za Putinovu Ujedinjenu Rusiju", smatra on. S druge strane u Rusiji postoje ekonomski problemi. Rusko gospodarstvo je zbog niskih cijena nafte i sankcija Zapada prilično oštećeno. Nejasno je koliko će se to odraziti na izbore.
Čini se međutim da birači nemaju posebno velik interes za izbore, smatraju u neovisnom Centru Levada. To je potvrdio i Stefan Meister iz Njemačkog društva za vanjsku politiku (DGAP), koji je prije izbora bio u Moskvi. "Jedva da je bilo izborne kampanje i izbornih plakata", kaže on. Meister ukazuje i da su izbori s prosinca pomaknuti na rujan i objašnjava to time da Kremlj želi da to što prije obavi - bez velike pozornosti.
Podijeljena oporba
Usprkos demokratskoj fasadi mnogi stručnjaci vjeruju da će Kremlj imati presudan utjecaj na parlamentarne izbore u Rusiji. Iluzorna je predodžba o slobodnoj utrci, smatra Hans-Henning Schröder, izdavač Ruskih analiza. "Nitko koga ne želi Kremlj neće ući u Dumu", smatra Schröder. Filter će se primijeniti na različitim razinama.
Unatoč liberalnijim propisima, svim oporbenim strankama nije dozvoljeno da se registriraju za izbore - recimo Stranci napretka koju vodi mladi i omiljeni oporbenjak Aleksej Navalni. On je, pola godine pred izbore, napustio mukom skovani savez sa strankom PARNAS. Prije pet godina on je svoje pristaše pozvao da dokumentiraju izborne manipulacije. To je bila baza za masovne prosvjede. Danas Navalni zagovara bojkot izbora. Oporba je podijeljena, a raspoloženja, koje bi moglo dovesti do demonstracija, jednostavno nema.