Izbori u pokrajini ekonomskih divova i kriza

Torsten Albig je zabrljao. Socijaldemokrati su ljuti na čovjeka koji prošle nedjelje nije ponovo izabran za premijera Schleswig-Holsteina. U završnici predizborne kampanje ono što je Albig govorio biračima bilo je više privatne nego političke naravi. O razlozima zašto mu je propao brak te kako je novoj partnerici kupio tašku, premijer je govorio za magazin Bunte. Kućna priča uopće nije dobro primljena. Tri posto manje glasova značilo je izostanak pobjede SPD-a. Pritom je u redovima socijaldemokrata bilo vrlo dobro raspoloženje otkako je Martin Schulz izazivač Angele Merkel.

Dnevni boravak socijaldemokracije

Schulzov SPD-ekspres naglo je zaustavljen. Sljedeće iskušenje je već 14. svibnja – i to kakvo! Bira se u najnapučenijoj njemačkoj pokrajini, što je pravi test za savezne izbore. Odavno se kaže: ako Sjeverna Porajnje i Vestfalija kašlje, Berlin ima gripu. Pokrajina u kojoj živi 18 milijuna ljudi je jako važna.

Ona je glavno uporište SPD-a. U posljednjih pedeset godina samo jedan premijer je bio kršćanski demokrat. Pokrajina koju su Britanci poslije Drugog svjetskog rata stvorili spajanjem Porajnja i Vestfalije politički je i gospodarski div. Svaki peti njemački glasač živi u toj pokrajini. Bez obzira iz koje stranke dolaze, bez zastupnika sa zapada zemlje je teško formirati većinu u Berlinu. Iako će sljedeće godine biti zatvoren i posljednji rudnik kamenog ugljena - tu je bio centar teške industrije, a i danas najviše velikih kompanija zastupljenih na njemačkoj burzi dolazi iz ove pokrajina.

Vrlo velika, vrlo slaba

Ali Sjeverno Porajnje i Vestfalija slabi. Broj nezaposlenih (7,7 posto 2016. godine) je doduše smanjen, ali udio nezaposlenih iz ove pokrajine u ukupnom broju nezaposlenih u Njemačkoj u međuvremenu je 27 posto. 2010. godine je iznosio 24 posto. Porast broja siromašnih stalno raste. Pokrajinska vlada u Düsseldorfu potvrđuje da je manje investirala od drugih pokrajinskih vlada u školstvo. I u kriminalnim statistikama Sjeverno Porajnje i Vestfalija loše stoji. Udio razjašnjenih slučajeva je oko 50 posto – dok se bavarski policajci mogu pohvaliti sa 66 posto razjašnjenih slučajeva. A kada je riječ o dugovima, već se govori o „grčkim razmjerima".

Sjeverno Porajnje i Vestfalija je i rekorder po kilometarskim kolonama na auto-cestama. Nigdje u Njemačkoj vozači na cestama ne gube toliko vremena kao u ovoj pokrajini. Za sve to nije kriva samo vlada trenutne socijaldemokratske premijerke Hannelore Kraft. Ali tim podacima se kršćansko-demokratska oporba služi u predizbornoj kampanji.

Armin Laschet i „pokrajinska majka"

Hannelore Kraft, dijete Ruhrske oblasti, koja dolazi iz srednjeg sloja, zna dobro s ljudima. To je njezin adut. S nepoznatima razgovara, kao da ih viđa svaki dan na podnevnoj pauzi. Ona dopire do ljudi. Nakon sedam godina na premijerskom mjestu sada pokazuje slabosti. SPD na Zapadu već odavno nije nepobjediv, ali njegova glavna snaga 14. svibnja mogla bi biti slabost CDU-a. I njezin izazivač Armin Laschet, za kojega neki kažu da je neuvjerljiv, omiljen je među brojnim građanima. Ipak, prljave kampanje nije bilo. Prije bi se reklo da je riječ o uobičajenoj kampanji koja se uvijek uoči izbora aktivira s parolama: više nastavnika, više policajaca.

Kraft je u anketama čas minimalno, čas uvjerljivo ispred svog izazivača. Ali oboje trenutno profitiraju od globalnih napetosti, bez obzira je li riječ o Brexitu, desničarskom populizmu ili Donaldu Trumpu: obje velike stranke centra – SPD i CDU – trenutno bilježe mali politički uzlet. Kao jamci stabilnosti. Merkel nakon izbjegličke krize ponovo drži konce u svojim rukama, a SPD vesele bolji rezultati u anketama od kada je na čelu stranke Martin Schulz.

"Bambi" i uskrsnuće liberala

Oni s posebnom pozornošću prate što radi Christian Lindner, šef liberala, koji FDP (Stranka slobodnih demokrata) ne želi samo u Düsseldorfu ojačati, već prije svega na saveznoj razini. Tridesetdevetogodišnji šef liberala sa samo 22 godine je ušao u parlament i kao najmlađi zastupnik dobio nadimak „Bambi". Sada je prvi čovjek FDP-a. Čitava predizborna kampanja liberala je show jednog čovjeka. Od njega se očekuje ne samo da ojača FDP u Sjevernom Porajnju i Vestfaliji, već i da stranku u rujnu ponovo vrati u Bundestag. Na izborima 14. svibnja stranka računa s dvoznamenkastim rezultatom. FDP bio mogao biti skup koalicijski partner – bez obzira s kime bi išao u koaliciju.

Bez straha od AfD-a

Tijesna utrka dvije velike stranke SPD i CDU, oporavak Zelenih i uzlet FDP-a trenutno su potisnuli Alternativu za Njemačku (AfD) na marginu. Desničarski populisti su trenutno oslabljeni. Prema anketama će doduše ući u pokrajinski parlament, ali ne s dvoznamenkastim postotkom. Splasnulo je veliko uzbuđenje vezano za tu novu stranku.

Sjeverno Porajnje i Vestaflija nije bila preteča crveno-zelene koalicije, ali je dobrim dijelom 1988. godine omogućila stvaranje koalicije Schröder-Fischer. U tom smislu ova najveća savezna pokrajina (po broju stanovnika) važi kao glavni test političkog raspoloženja uoči saveznih izbora. Koalicija CDU-a i Zelenih – o kojoj se odavno govori – malo je vjerojatna. Isto tako je malo vjerojatna i takozvana "Jamajka koalicija”, koju bi činili CDU, FDP i Zeleni, jer ovi posljednji nisu za nju. Najizglednija je, međutim, najmanje omiljena velika koalicija, koja ne bi imala neki poseban signal za Berlin, jer tamo već postoji. Martin Schulz računa sa svim opcijama. I neizvjesnostima.

Jedno je sigurno: kamen spoticanja za Hannelore Kraft u nedjelju neće biti nikakva priča iz njezinog privatnog života. Svoj privatni život samo je jednom podijelila s medijima: naknadnim objavljivanjem fotografija s vjenčanja, na kojima je u bijelom.