Za desničare više od 10 posto birača

Zahtjevno, samouvjereno, pouzdano i s uglavnom optimističnim izrazom lica osmjehuje se građanima nekoliko stotina kandidata s više tisuća plakata. Plakatima poredanima jedan uz drugi, horizontalno i vertikalno, političke stranke sa svojim parolama prekrivaju zidove, stupove i čelične konstrukcije. Nitko ih ne može previdjeti. No ipak njihove poruke jedva da dopiru do ljudi.

Sve manje i manje birača u stanju je da pozitivno se identificirati s političkim strankama. Ako je u prošlosti i postojalo nešto poput tradicionalnog biračkog tijela prenošenog u obitelji s generacije na generaciju, danas se samo mali broj građana opredjeljuje isključivo za jednu stranku, bilo da se radi o europskim izborima ili izborima u nekoj od zemalja članica, na saveznoj ili lokalnoj razini. To nije slučaj samo u Njemačkoj, već u cijeloj Europi.

Protiv umjesto za

S druge strane, u narodu se povećava odbojnost prema strankama i njihovo odbacivanje. Ovo proizilazi iz ankete Zaklade Bertelsmann, koja je provedena u dvanaest najvećih zemalja EU-a. Studija pokazuje da Europljani sve više glasaju protiv stranaka nego za njih. "Mnogi građani više ne biraju jednu stranku, već glasaju protiv onih stranaka koje najviše odbacuju", rekao je Robert Vehrkamp, koautor studije i stručnjak za pitanja demokracije u Zakladi Bertelsmann.

U prosjeku se samo oko šest od 100 birača s pravom glasa (6,3%) pozitivno identificira s nekom strankom. Nasuprot tome, svaki drugi birač (oko 49%) negativno se identificira s političkim strankama i potpuno odbacuje jednu ili čak nekoliko stranaka.

Na kraju se daje glas političkoj stranci koja pruža najbolju zaštitu od stranaka čiji izborni uspjeh birači po svaku cijenu žele spriječiti.

Desnica ima 10% glasača

Interesantno je pogledati kako se birači odnose prema pojedinim strankama koje su na političkom rubu. S jedne strane, najveći broj birača, oko 52 posto, odbija ekstremne i populističke stranke. S druge strane, populističke stranke imaju na svojoj strani relativno veliki broj birača koji se s njima pozitivno identificiraju. 10,3 posto birača s pravom glasa u 12 europskih zemalja, koji su anketirani u studiji, pozitivno su se identificirali s nekom desničarsko-populističkom ili ekstremno desničarskom strankom.

Populisti polariziraju EU

"Populističke stranke su uspjele u relativno kratkom vremenu stvoriti stabilnu bazu birača", kaže stručnjak za pitanja demokracije Vehrkamp. On dodaje da istovremeno mnogi građani odbacuju iste te populističke stranke. Ovo antipopulističko raspoloženje bi proeuropske stranke morale iskoristiti i jače mobilizirati birače", preporučuje ovaj stručnjak.

Za Bertelsmannovu studiju "Europa ima izbor - populistički stavovi i izborne namjere na EU-izborima 2019. godine" ispitano je skoro 24.000 birača u Njemačkoj, Francuskoj, Grčkoj, Velikoj Britaniji, Italiji, Nizozemskoj, Austriji, Poljskoj, Švedskoj, Danskoj, Španjolskoj i Mađarskoj.  68 posto ispitanika je nevelo da želi izaći na glasanje. Tako bi izlaznost, koja je na posljednjim europskim izborima 2014. godine iznosila samo 42,6 posto, mogla značajno porasti. Od ispitanika iz Njemačke čak 73 posto je izjavilo da će izaći na izbore.

Politički centar treba stalno mobilizirati

"Stupanj odaziva na izbore će biti presudan za izborne rezultate i budućnost Europe", smatra Aart de Geus, izvršni direktor Zaklade Bertelsmann. Prema studiji, euroskeptične stranke do sada su više mobilizirale pristaše i birače nego stranke centra. Europi je potrebna radno-sposobna većina u novom sazivu Europskog parlamenta, upozorava de Geus: "Važan preduvjet za to je mobilizacija proeuropskog političkog centra".

Ako populističke snage s ruba društva postanu prejake, konsenzus i većinu u budućnosti će biti moguće ostvariti samo u velikim koalicijama etabliranih stranaka - od socijalističkih, ljevičarskih, zelenih i socijaldemokratskih do kršćansko-demokratskih i konzervativnih stranaka. Tako bi se na kraju vodila samo borba između etabliranih stranaka i populista  odnosno "za" ili "protiv" Europe.

Više diskusije o važnim pitanjima

No, kako pokazuje studija Zaklade Bertelsmann to ne bi bilo u redu za većinu birača. Oni žele da se u novom sazivu Europskog parlamenta raspravlja o drugim važnim pitanjima i da se vode političke rasprave između lijevog i desnog političkog spektra i tabora. Ako toga ne bude, ojačat će populisti.

Ako ljudi budu smatrali da su nedovoljno zastupljeni u različitosti svojih interesa i stavova, porast će nezadovoljstvo i kritika u odnosu na demokraciju, navodi se u studiji. Zbog toga bi se političke stranke morale potruditi zastupati različite pozicije u političkom procesu. Tako se najbolje mogu oduprijeti širenju populističkih stavova.