Izbori u Bugarskoj - želja za više političke stabilnosti

Danas (2.4.) se u Bugarskoj održavaju još jedni izvanredni parlamentarni izbori - peti za samo dvije godine. Zemlja je politički nestabilnija od gotovo bilo koje druge zemlje u Europskoj uniji. Ni nakon jednih izbora u protekle dvije godine nije se mogla formirati stabilna vlada jer nije bilo održive većine. U međuvremenu, građani su umorni od izbora, jer zemlju i dalje muče korupcija i rastuća inflacija.

No, ako je suditi po anketama, ni ovog puta nijedna stranka neće dobiti apsolutnu većinu. Je li ipak moguće da se konačno uspostavi stabilna vlada? I: Kako će izborni rezultat uticati na opredjeljenje Bugarske, članice EU-a i NATO-a u svjetlu rata u Ukrajini?

„Ruski prijateljski spojler ili pouzdan partner u izuzetno teškim vremenima", rezimira minhenska politikologinja i stručnjakinja za Bugarsku Johana Daimel. „Euroatlantska orijentacija Bugarske je izuzetno važna ne samo za budućnost zemlje, već i za Europu u cjelini. Jer, snaga EU-a i NATO-a leži u njihovom jedinstvu."

Korupcija, zločin, diktatura pravosuđa

Dvije proeuropske i euroatlantski orijentirane stranke trenutno se smatraju najjačim političkim snagama u Bugarskoj: izborni savez PP-DB i stranka GERB dugogodišnjeg premijera Bojka Borisova, koji je bio na funkciji gotovo bez prekida od 2009. do 2021.

PP (Nastavljamo promjene) je liberalna stranka čiji je lider Kiril Petkov bio premijer nekoliko mjeseci 2022. godine – tada također u bliskom partnerstvu s Demokratskom Bugarskom (DB), strankom koja se prvenstveno zauzima za reforme pravosuđa i borbu protiv korupcije. Međutim, ta vlada je srušena izglasavanjem nepovjerenja, i to zu odlučujuće glasove Borisovljevog GERB-a.

GERB, što znači „Građani za europski razvoj Bugarske", u načelu je konzervativna, proeuropska stranka i članica Europske narodne stranke (EPP) u Europskom parlamentu. Ali godinama su je kritičari optuživali za duboku korupciju, netransparentnost, napade na vladavinu prava i diktaturu pravosuđa. Borisova vide kao jednog od glavnih krivaca za unutrašnjo političku bijedu Bugarske.

Predsjednik kao politički akter

Još jednog političara se tereti za doprinos produbljivanju podjela u Bugarskoj: predsjednika Rumena Radeva, koji je blizak socijalistima Bugarske socijalističke stranke (BSP). Njegova funkcija je pretežno reprezentativna. Međutim, u čestim vakuumima moći posljednjih godina, on je sve više postajao politički akter.

Radev do sada nije bezrezervno osudio ruski rat protiv Ukrajine. Osim toga je rekao „ne” isporukama oružja Kijevu – vjerojatno iz obzira prema tradicionalnoj naklonosti mnogih Bugara prema Rusiji, kao i podijeljenom mišljenju o podršci Ukrajini.

Od toga eksplicitno profitiraju proruske stranke kao što je Preporod, koja će prema istraživanjima javnog mnjenja biti treća ili četvrta po snazi u novom sazivu parlamenta, pored Pokreta za prava i slobode (DPS), koji zvanično zastupa interese turske manjine.

Tema izborne kampanje Ukrajina

S izuzetkom Mađarske, pitanje vojne podrške Ukrajini je kontroverznije u Bugarskoj nego u bilo kojoj drugoj zemlji EU-a. To pokazuju reakcije na istraživanje njemačkog dnevnog lista „Die Welt", koje je tjednima izazivalo burne rasprave i polemike u zemlji nakon objavljivanja u siječnju. U tekstu s naslovom „Bugarska: zemlja koja je tajno spasila Ukrajinu" se navodi kako je Petkova vlada prešutno i zamršenim tajnim kanalima od samog početka rata vojno podržavala Ukrajinu.

U tom kontekstu je svakako u interesu Europe da Bugarska iz izbora izađe sa stabilnom vladom, smatra autor teksta Philip Volkmann-Schluck. „Najkasnije od Putinovog napada na Ukrajinu, je jasno da Bugarska igra važnu ulogu u EU – kao podrška Ukrajini oružjem i municijom, zbog njenog strateškog položaja na Crnom moru, ali i kao sjecište puteva za opskrbu EU-a energijom".

Vesela Černeva, direktorkica Europskog savjeta za vanjske odnose u Sofiji, kaže da sada pitanje vojne podrške ukrajini diminirajavnim diskursom. „Stranke kao što je Preporod svojom kampanjom protiv isporuke oružja Ukrajini ili uvođenja eura učinile su antizapadni narativ društveno prihvatljivim u Bugarskoj. Zanimljivo je da centrističke stranke poput GERB-a ne proturječe ovoj retorici, barem ne za sada." Černeva smatra, međutim, da je bugarsko društvo u velikoj mjeri zrelije od političke elite: „Ono je pouzdan dio konsenzusa EU".

Kamen spoticanja - Borisov

Nije, međutim, sigurno da će to dovesti do jasnijeg izbornog rezultata nego na prošlim izborima. PP-DB i GERB prema trenutnim anketama stoje rame uz rame. Na osnovu jasnih proeuroatlantskih izjava – koje je GERB dao barem verbalno – i oštrog osuđivanja ruske invazije na Ukrajinu, čini se očiglednom da bi dvije stranke mogle formirati koaliciju.

No, kamen spoticanja se zove - Bojko Borisov. Optužbe o korupciji protiv vlada koje je on predvodio su pojačane: Borisovljev bivši ministar financija Vladislav Goranov nalazi se na američkoj takozvanoj „listi sankcija Magnitskog”. Stoga, PP-DB ne bi ušla u koaliciju sa strankom GERB koju predvodi Borisov.

Bugari imaju gorka iskustva s posljednje dvije godine političke nestabilnosti, pa postoji nada da bi se to ovaj puta moglo promijeniti. „Ni političari ni birači ne žele ponovo istu nestabilnost. Zato će pritisak za formiranje regularne vlade biti vrlo jak. Posebno u pogledu stava predsjednika Radeva prema Ukrajini, jer je to stav koji ne dijeli većina stranaka", smatra politolog Daniel Smilov.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu