Iz njemačke sveučilišne klinike - u egipatski zatvor

U studenom 2011. godine je i on, Ahmed Said (na naslovnoj fotografiji), bio u središtu Kaira, kada su se prosvjednici sukobili s pripadnicima vojske u jednoj od ulica pored trga Tahrir. U tom okršaju je poginulo 42 ljudi. Ahmed Said nije prosvjedovao protiv režima, već je pružao medicinsku pomoć pobunjenicima, koje su ranili vojnici. Said je, naime, kirurg. Nasred ulice je pomagao ljudima koji su krvarili. I brinuo se kasnije o njima u provizornoj bolnici u blizini.

Ahmed Said je Egipćanin kao i ranjenici koje je zbrinjavao, ali je puno godina radio na odsjeku vaskularne kirurgije frankfurtske Sveučilišne klinike. I uvijek se iznova vraćao u svoju domovinu. To je na kraju za njega bilo kobno. Zbog toga danas Said sjedi u jednom od najzloglasnijih egipatskih zatvora. U studenom 2015. je zajedno s još četiri osobe u jednom kafiću u Kairu uhićen, nekoliko sati nakon što je sudjelovao u jednom mirnom prosvjedu u spomen žrtvama poginulima u studenom 2011.

"Došao je u Kairo samo obaviti neku papirologiju, nakon čega se namjeravao vratiti u Frankfurt i nastaviti tamo živjeti kao prije", priča nam sestra Ahmeda Saida Lamia.

U sigurnosnom traktu

Ali kako se čini, Ahmed Said se neće tako skoro vratiti u Njemačku. Jedan egipatski zatvor ga je osudio na dvije godine zatvora jer je tijekom mirnog prosvjeda - blokirao promet. Krajem siječnja će obrana ići u priziv.

Ahmedova sestra Lamia u razgovoru za DW priča: "On je bio tako vezan za Egipat. Volio je šetati ulicama, prije svega ujutro. Mogao je sve te stvari organizirati i iz Njemačke, ali došao je u Kairo, jer mu je Egipat nedostajao."

Prema Lamijinim riječima je Ahmed Said u zatvoru mučen i u prosincu je navodno započeo štrajk glađu u znak prosvjeda protiv zatvorskih uvjeta. Nakon toga je prebačen u zloglasni sigurnosni trakt "Aqrab" (Škorpion). "Ne razumijemo zašto je završio na mjestu koje je inače rezervirano za teroriste i najteže zločince koji predstavljaju prijetnju zemlji", kaže Lamia u čudu: "Kako je to moguće? Pa on je došao samo na nekoliko dana odmora u Egipat."

Režim u panici

Saidovo uhićenje se dogodilo u trenutku kada je egipatski režim počeo provoditi politiku čvrste ruke, između ostalog i zbog priprema za obilježavanje pete obljetnice početka prosvjeda 25. siječnja 2011. Uhićeni su već brojni aktivisti i administratori za režim nezgodnih Facebook-stranica, a u preko 5.000 stanova u Kairu je izvršena racija.

"Režim je uhvatila panika", kaže Kahled Fahmy, profesor povijesti Na američkom elitnom sveučilištu Harvardu. On se trenutno nalazi u istraživačkom posjetu Egiptu. Režim je jak, moćan i kontrolira sva područja života, objašnjava on: "Ali i pored toga što uništava sve oporbene centre i hapsi bezbrojne mlade i oporbenjake, trenutno agira potpuno bizarno i kao da je izvan sebe." Razlog tome je 25. siječnja: "Ovaj dan je postao simbol za egzistencijalnu prijetnju egipatskoj državi."

Fahmy je 2011. godine bio angažiran od strane egipatskog ministarstva kulture da vodi radnu skupinu koja će dokumentirati revoluciju. On kaže da je i prije 2011. bilo revolucionarnih stremljenja koje je tadašnji režim ugušio. Ali aktualni režim, tvrdi ovaj harvardski profesor, djeluje s dosad neviđenom oštrinom i u dosad neviđenom obliku. To je odgovor na, kaže Fahmy, duh "koji ovaj režim već dugo progoni".

Gaženje po ljudskim pravima i slobodi medija

Otkad je aktualni egipatski predsjednik Abdel Fatah al-Sisi s vlasti svrgnuo islamističkog predsjednika Muhameda Mursija u srpnju 2013., Egipat je krenuo turbulentnom političkom i gospodarskom stazom. A na njoj se otvoreno krše ljudska prava i ukida sloboda medija.

Jedna od žrtava ove politike je i Ahmed Said. Eliane, Ahmedova zaručnica, kaže kako je otputovao u Egipat da bi obavio pripreme za vjenčanje. Ona studira antropologiju na berlinskom sveučilištu. Svog zaručnika je upoznala prije dvije godine na prosvjedima u Frankfurtu. Jako joj nedostaje, priča nam tužno: "Nedostaje mi njegovo lice, sve na njemu. Pokušavam se pripremiti i na najgoru opciju. Nada je opasna."

I njemačka politika je u međuvremenu obratila pozornost slučaju Ahmeda Saida. Zastupnica stranke Zelenih Franziska Branter je njegov slučaj tematizirala u parlamentu. I organizacija za ljudska prava Amnesty International zauzela se za Saida. Nedavno je objavila potresno pismo koje je Ahmed Said poslao iz zatvora: "Učinio sam što sam učinio da bi se osjećao slobodnim. I da bih ponovno ostvario svoju slobodu prije nego što postane tek puko sjećanje. Želio sam održati posljednji tračak svjetla revolucije."