Informatičarka u Münchenu

München je oduvijek bio meka za žitelje jugoistočne Europe. Motivi su bili različiti. Neki, poput najistaknutijih hrvatskih slikara s prijelaza s 19. na 20. stoljeće su u Münchenu upijali nove slikarske trendove proizišle iz Minhenske slikarske škole. Kasniji valovi su često bili povezani s političkim previranjima u Hrvatskoj. No najviše se u München išlo zbog novca.

Hrvatskoj najbliži njemački velegrad od šezdesetih godina prošlog stoljeća je postao sinonimom za odlazak na rad u Njemačku, trbuhom za kruhom. Stoga i ne čudi da i posljednji iseljenički val, koji je Hrvatsku zahvatio nakon ulaska u Europsku uniju, završava upravo tu u metropoli na Isaru. Nemalu ulogu igra i brojna hrvatska zajednica u Münchenu preko koje i mnogi novopečeni „gastarbajteri" ulaze u novi život. Posla ima, za stan ćemo se već nekako snaći. Hrvatska je udaljena svega par sati vožnje.

Znatiželja

Ivana Pranjić se nekako teško uklapa u bilo koju „gastarbajtersku" kategoriju. Za razliku od većine koji su se na težak korak napuštanja doma odlučili teška srca i tek kad im je voda u Hrvatskoj došla do grla, Ivana je odlazak u München doživjela manje dramatično. „Ja sam u Zagrebu imala dobro plaćen posao, imala sam društvo ali sam jednostavno htjela nešto novo", priča Ivana s kojom smo se sreli za jednog od toplijih dana u Zagrebu. „Jednostavno poželiš provjeriti sve te priče ljudi koji su otišli van i pričaju kako im je dobro. I tako smo jedne subote natrpali stvari u auto i krenuli", prisjeća se Ivana prošlogodišnje životne odluke. No ipak nije bilo sve tako spontano kako se to na prvi pogled čini. Prije odlaska se Ivana (kako to priliči jednoj temeljenoj inženjerki) dobro raspitala o uvjetima života u gradu u koji se sprema otići. Između ostalog i zato jer ih u Münchenu nije dočekala logistička podrška rodbine.

Bez minusa

Najviše su Ivana i njezin partner strahovali od pronalaska stana. Sve te horor-priče o tomu kako je nemoguće naći stan su se na kraju pokazale kao neosnovane. Na početku su neko vrijeme živjeli preko platforme Airbnb i marljivo tražili stan. I pronašli ga relativno brzo. „Možda smo jednostavno imali sreće", sliježe ramenima Ivana. Stanarine u Münchenu su po visini bez konkurencije u Njemačkoj, u prosjeku oko 20 eura za metar kvadratni. Bez režija. No u informatičkoj i high-tech Meki Münchenu, se i dobro zarađuje. 26-togodišnja inženjerka i programerka Ivana je bez problema pronašla posao. Plaća je dobra, kaže, i što je najvažnije „na kraju mjeseca nema minusa". Uz dobru plaću, Ivanu je najviše oduševila i atmosfera na poslu: korektnost, točnost, radni moral. I što je najvažnije: usprkos multikulturnoj radnoj ekipi, nema nikakvih provokacija: ni vjerskih ni seksističkih. I odnos prema radnicima je na razini o kojoj se drugdje (ne samo u Hrvatskoj) može samo sanjati. „I tečajeve njemačkog ti plaćaju", kaže Ivana koja dosad nije iskoristila ovu ponudu jer je u Njemačku došla s „dobrom podlogom" što se znanja jezika tiče.

Italija i Balkan

I još jedno ugodno iznenađenje: predrasude o Nijemcima nisu se potvrdile. „Niti su hladni a i zabavljati se znaju jako dobro", kaže Ivana. Malo joj je doduše bilo čudno kako mnogi svoja skupocjena odijela nakon radnog vremena zamjenjuju bavarskim narodnim nošnjama i u lederhosama i dirndlu odlaze na pivo i kobasice. Ivana nema ništa protiv kobasica i piva ali su joj alternativni oblici zabave bliži. I toga naravno u milijunskom gradu ne nedostaje. „Ima čak i previše događaja, super koncerata na koje bi htjeli otići", opisuje Ivana kulturnu ponudu bavarske metropole. Koja joj se i inače već uvukla pod kožu. „München je stvarno jako lijep i ugodan grad".  Ivana nije usamljena u svom mišljenju, München se, kad je kvaliteta življenja u pitanju, nalazi na samom vrhu među europskim gradovima. Iako Bavarska slovi kao konzervativna, neki događaji poput Parade ponosa, u Münchenu prolaze uz mnogo manje buke nego u nekim južnijim krajevima. „Nema ni izbliza toliko policije kao kod nas, sve ide nekako smirenije", prisjeća se Ivana svog posjeta ovom događaju. I kad smo već kod te teme razgovor neminovno skreće na kontakte s hrvatskom zajednicom u Münchenu. „Imamo prijatelja i mnoge kontakte. Sve je tu OK ali vidim da mnogi baš i ne razumiju stanje u Hrvatskoj. Misle da znaju što se tamo događa ali to baš i nije istina", kaže Ivana kroz smijeh. I još ju je jedna stvar malo začudila. „Ljudi s područja bivše Jugoslavije se ovdje drugačije odnose jedan prema drugom. Tu je sve kao 'Ma gdje si?Što ima?‘ a na Balkanu bi se potukli. Izgleda da te podjele nestanu kad se prijeđe granica", zaključuje Ivana. Građani Münchena sebi vole, zbog opuštenog načina života, laskati da su „najsjevernija metropola Italije". Zlobnici sa sjevera Njemačke, potajno jalni na blagostanje, južnjački opušteni mentalitet i Bayern, München nazivaju „početkom Balkana". I u jednom i drugom ima istine.