300311 Osteuropa Atomenergie
31. ožujka 2011"Nuklearna energija omogućuje neovisnost" i "Naše nuklearke su sigurne" - to su uobičajene službene izjave u skoro svim istočnoeuropskim zemljama kada se komentira katastrofa u Fukušimi. Mađarska, Rumunjska, Poljska, Češka i Turska ne vide razloga za promjenu svojih planova što se tiče gradnje novih ili proširenja postojećih nuklearnih elektrana. Štoviše, poljski premijer Donald Tusk ističe kako zbog događaja u Japanu ne treba izazivati opću histeriju budući da uzroci tamošnje katastrofe nisu nepravilnosti u radu elektrane, nego potres i tsunami. To mišljenje dijeli i njegov turski kolega Recep Tayyip Erdogan koji čak u svojim razmišljanjima ide i korak dalje pa kaže: "U potresu mogu biti oštećene i druge stvari, recimo mostovi. Trebamo li zbog toga odustati i od gradnje mostova?"
Dakle, vlade Turske i Poljske žele gradnju nuklearki na svojim teritorijima. No, za razliku od Poljske, Turska leži na trusnom području, odnosno na području na kojem postoji povećana opasnost od potresa. Dvije zemlje razlikuju se i što se tiče mišljenja svojih građana. Dok se 60 posto turskih građana izjašnjava protiv planirane gradnje dvije elektrane, u Poljskoj čak 65 posto ispitanika podržava korištenje nuklearne energije.
Planiraju se proširenja
I Rumunjska bez obzira na katastrofu u Fukušimi nastavlja provoditi svoje planove. Nuklearna elektrana Černavoda, koja je od glavnog grada Bukurešta udaljena 165 kilometara, trebala bi dobiti dva nova reaktora. To je odlučeno prije događaja u Japanu. U toj elektrani do sada nisu zabilježeni nikakvi incidenti, no i Rumunjska se smatra trusnim područjem. Zato je nekoliko dana nakon katastrofe u Fukušimi Europska komisija od Bukurešta zatražila da novi reaktori moraju zadovoljavati više sigurnosne standarde. Predsjednik Rumunjske agencije za atomsku energiju Lucian Biro smatra da nema razloga za zabrinutost te ističe da je Černavoda među 50 najsigurnijih nuklearki na svijetu.
I mađarska vlada smatra da je nuklearna energija - energija budućnosti. Zato ne samo da ne planira zatvaranje nuklearke Paks, nego razmišlja i o njezinom proširenju. Budimpešta također ističe da je Paks tijekom 90-ih moderniziran, baš zato što se u Mađarskoj svako malo bilježe lakši potresi. I češki reaktori u Temelinu su navodno potpuno sigurni. Tako barem tvrde češke vlasti. Dapače, premijer Petr Nečas ironično primjećuje da bi bilo neodgovorno uznemiravati stanovništvo zbog nekih imaginarnih opasnosti, budući da Češka, kao što je poznato, nije ugrožena tsunamijem. Češka, isto kao i susjedna Slovačka, planira proširenje postojećih nuklearki.
Planovi bugarske vlade za gradnju nuklearne elektrane u mjestu Belene na Dunavu, koje se nalazi na trusnom području, u posljednje vrijeme su zastali. Vlada je prije tjedan dana objavila da su od ruskog proizvođača zatražena dodatna jamstva za naručene reaktore. Bugarski premijer Bojko Borisov najavio je tromjesečni moratorij u projektu Belene. Ekološki aktivisti kritiziraju projekt Belene, no većina građana i nakon nesreće u Fukušimi podržava nuklearnu energiju.
Hrvatska nije provela ankete
Jedinoj nuklearki u Sloveniji, onoj u Krškom koja je u suvlasništvu HEP-a, radna dozvola istječe 2023. godine, a vlada premijera Boruta Pahora zalaže se za produljenje njezina rada za još dvadeset godina i za gradnju drugog bloka nuklearke u Krškom jer se radi o energiji koju Slovenija za sada ne može nadomjestiti u svojoj energetskoj bilanci. Prema jednoj od anketa, 58,6 posto građana Slovenije izjasnilo se protiv investicija u nuklearnu energiju.
U Hrvatskoj do sada nisu provođena istraživanja o raspoloženju građana prema nuklearnim elektranama nakon tragedije u Japanu. No, zabilježeno je jačanje antinuklearnog pokreta. Vlada pak smatra kako je iznimno rizično isključiti nuklearnu opciju iz buduće energetske strukture države, a tvrdi i kako su, neovisno o tome hoće li na kraju Hrvatska graditi nuklearnu elektranu, rizici od iskorištavanja te vrste energije znatno manji nego u prijašnjim razdobljima.
Mnogi političari pak smatraju da nuklearke za Hrvatsku nisu prava alternativa. SDP-ov saborski zastupnik Slavko Linić kaže: "Cijela Europa je u posljednjih deset godina radila na energetici i na osamostaljenju država u energetskoj ovisnosti što, na žalost, Hrvatska nije radila."
Prema Energetskoj strategiji, Hrvatska do 2020. godine planira uložiti oko 15 milijardi eura u razvoj energetskog sektora no, kako upozoravaju stručnjaci, dalje od strategije nije se ništa učinilo.
Autorica: Blagorodna Grigorova/Andrea Jung-Grimm
Odg. urednik: Anto Janković