Istok Ukrajine- sporno izjašnjavanje o neovisnosti

Na takozvanom referendumu su građani regije na istoku Ukrajine pozvani da se izjasne o budućnosti samoprozvane Narodne republike Donjeck i Lugansk. Na glasačkom listiću građani imaju priliku izjasniti se za ili protiv državne samostalnosti za tu regiju. Međutim, sporno je što to točno znači: više lokalnih prava, autonomiju, političku neovisnost ili čak korak u smjeru pripajanja Ruskoj Federaciji? Izjašnjavanje bi trebalo potrajati do 22 sata po lokalnom vremenu. Ispred birališta su već rano ujutro bili dugi redovi ljudi. Separatisti navode da je interes veliki za izjašnjavanje na "referendumu". Proukrajinski mediji, međutim, javljaju da interes nije tako velik te da brojni ljudi uopće ne znaju gdje se nalaze birališta ili da uopće nisu zainteresirani.

Neposredno prije početka "referenduma" je vodstvo u Kijevu upozorilo na podjele zemlje. Za regije Donjeck i Lugansk bi izjašnjavanje "Za" značilo "korak prema ponoru", kazao je privremeni predsjednik Aleksandar Turčinov. Istovremeno je upozorio na, kako je kazao, katastrofalne posljedice za te dvije gospodarski jake regije u slučaju neovisnosti od Ukrajine.

Kijev spreman na dijalog

Turčinov je predstavnicima iz političkog i javnog života na jugoistoku Ukrajine još jednom ponudio šansu za dijalog. "Mi smo spremni sjesti za pregovarački stol", kazao je privremeni predsjednik Ukrajine. Ali je ujedno dodao i da Kijev nije spreman pregovarati s "teroristima, čiji je zadatak uništenje zemlje", osvrnuvši se time na naoružane proruske snage, koje su zauzele policijske i vladine zgrade u toj regiji. Turčinov je ponovno istaknuo da proruski aktivisti uživaju podršku u velikom dijelu stanovništva i za to optužio "rusku propagandu". Također strahuje da bi Ukrajina nakon glasanja mogla zapasti u kaos.

Ukrajinsko vodstvo predbacuje Rusiji odgovornost za "referendum" te da je upravo Kremlj inspirirao, organizirao i financirao referendum. Iz Ministarstva vanjskih poslova Ukrajine poručuju da su izvršitelji referenduma "terorističke bande" naoružane i uvježbane prema ruskim standardima. Dodali su kako "referendum" neće utjecati na jedinstvo zemlje. Rusija i moskovski separatisti do sada su odbacili svaku umiješanost.

Poput vlade u Kijevu, tako ni Europska unija ni Sjedinjene Američke Države ne priznaju takozvani referendum. Zapad smatra da je to izjašnjavanje ilegalno. Njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Francois Hollande su "referendum" nazvali nezakonitim. Međunarodni promatrači uopće nisu ni pozvani pratiti tijek "referenduma". Osim toga se sumnja u to da separatisti uopće raspolažu dovoljnim strukturama za uredan referendum. Strahuje se da bi cijela Ukrajina nakon toga izjašnjavanja mogla zapasti u kaos i da bi se time mogli spriječiti predsjednički izbori, zakazani za 25. svibnja. Zapad se nada da će se nakon predsjedničkih izbora stabilizirati napeta situacija u toj bivšoj sovjetskoj republici.

Borbe u Slavjansku

Za to vrijeme stanje na istoku Ukrajine ostaje napeto. U noći na nedjelju su zabilježene žestoke borbe u pobunjeničkoj utvrdi Slavjansk. S ruba grada se mogla čuti topovska paljba i pucnjevi iz automatskih pušaka, kako je javila novinska agencija AFP. I u jutarnjim satima se navodno mogla čuti pucnjava te je došlo do razmjene vatre između proruskih milicija i ukrajinskih sigurnosnih snaga. Jedna predstavnica pobunjenika je kazala da su zabilježene i žrtve, ne navodeći pojedinosti.

Na birališta, unatoč barikadama - "I dalje će biti rat!"

"Svi mi smo za nezavisnost narodne republike Donjeck" kaže inženjer Sergej, koji je glasao u Mariupolu. " Time ćemo ostaviti za sobom fašističku proameričku vladu u Kijevu."

U Slavjansku su birači krčili put do birališta kroz barikade kao što su primjerice srušena stabla. "Htjela sam doći što je moguće ranije", kaže dvadesetogodišnja Šenja. "Svi želimo živjeti u vlastitoj državi." Na pitanje što će se dogoditi nakon referenduma kaže: "I dalje će biti rat."