Island nije voljan dijeliti svoje riblje rezerve s Europskom unijom
25. srpnja 2009Ministar Skarphedinsson koji je i sam bio nekada ribar, naglasio je da će ribarstvo biti najteže područje pregovora s Bruxellesom, budući da ovaj rijetko naseljeni otok na sjeveru Atlantika najveći dio svojih prihoda ostvaruje upravo od ribarstva.
Šef islandske diplomacije je istaknuo da Europska unija može naučiti od Islanda kako se postaviti prema ribolovnim resursima, budući da se jedna od dvije vrste bakalara u svijetu, čija populacija postaje sve brojnija, nalazi upravo oko ovog otoka.
Ribolovna politika Unije koja postoji već 26 godina već dugo je na meti kritičara, posebice zaštitara okoliša koji kažu da ona nije dovoljno održiva. Europska unija pak vode Unije smatra zajedničkim resursima koje su otvoreni za sve njezine članice.
Politika je smanjila kvote što je rezultiralo u tome da se na milijune tona ribe ponovno baca u more. Nakon što je prepoznata pogreška u povjerenstvu za ribarstvo početkom godine, povjerenik Joe Borg je najavio korekturu ove politike 2012.godine.
Islandsko « znanje i iskustvo » za EU
Islandski ministar je naglasio da njegova zemlja pitanje ribarstva drži vrlo emicionalnom temom jer se tu ne radi samo o ekonomiji te da bi Islanđani bili jako ljuti ako se postigne « pokvareni dogovor » oko riba.
Nadalje, ministar je podsjetio da postoji tendencija razmišljanja da se suverenost može zaštiti samo ako se ona dijeli, ali da « to ne znači da sam ja spreman dijeliti moje riblje rezerve sa svakime », kaže ministar.
No, islandski ministar je istodobno izrazio uvjerenje da Europska unija misli ozbiljno kada govori o primjeni pravila koje će dopustiti održavanje ribarstva i dodao kako se Island uvelike zalaže za rješavanje odluka o ribarstvu na lokalnoj razini.
On je ukazao da za razliku od kandidatskih i potencijalnih kandidatskih zemalja sa jugoistoka Europe, Island želi naglasiti što ova otočna zemlja u Atlantiku može unijeti i pridonijeti Europskoj uniji, kao što su « iskustvo i znanje » u upravljanju prirodnim resursima i korištenju obnovljivih izvora energije".
Članstvo Islanda 2012.godine ?
Kao članica Schengenskog postora Europske unije i Europskog ekonomskog prostora, Island je već preuzeo 75 posto zajedničke europske pravne stečevine, pa se Reykjavik nada da će završiti pregovore i proces pristupanja do 2012.godine.
« Zaista se nadam da ćemo za tri godine postati zemljom članicom Europske unije », optimističan je ministar Skarphedinsson.
Osim vrlo zahtjevnih poglavlja ribarstva i poljoprivrede, Island mora prilagoditi svoje zakonodavstvo na području proračuna, institucija, znanosti i obrazovanja kao i vanjskopolitičkih i sigurnosnih pitanja.
Zahtjev za članstvo pozdravio je predsjedavajući Vijeća ministara EU-a, šef švedske diplomacije Carl Bildt, koji je u ime Švedske koja do kraja godine predsjedava Unijom ali i u ime svojih europskih kolega poručio da unutar EU-a vlada pozitivna atmosfera oko pitanja islandskog članstva. Istodobno, Bildt je naglasio kako se prije pristupanja moraju riješiti institucionalna pitanja Unije kao što je stupanje na snagu Lisabonskog sporazuma.
Vijeće ministara EU-a o islandskom zahtjevu u ponedjeljak
U ponedjeljak (27.srpnja), očekuje se da će Vijeće ministara vanjskih poslova i službeno prihvatiti islandski zahtjev za članstvom i poslati ga na provjeravanje Europskoj komisiji koja će odrediti slijedeće korake potrebne za pristupanje Islanda Uniji. Na temelju Komisijine studije, zemlje članice će odlučiti o tome kada otvoriti pristupne pregovore s Islandom. Stručnjaci očekuju da bi se to moglo dogoditi u veljači ili ožujku iduće, 2010.godine.
Konačnu riječ o tome da li će Island na kraju postati dio Europske unije imati će islandski građani koji će koncem pregovaračkog procesa biti pozvani na referendum o članstvu. Ribari i poljoprivrednici pripadaju najvećim protivnicima Europske unije, iako se i u parlamentu, prije dva tjedna, tek vrlo tijesna većina izjasnila za početak pregovora o članstvu.
Autor: Alen Legović, Bruxelles
Odg. ured: Željka Telišman