Iran: smrtna kazna za spaljivanje kante za smeće?

Gholam-Hossein Mohseni-Ejei je čovjek čvrste ruke. Da se njega pita, ljudi bi svoje sudjelovanje na uličnim prosvjedima trebali platiti smrću. Mohseni-Ejei je šef iranskog pravosuđa, a time i najviši sudac Islamske Republike. Na redovnoj tjednoj sjednici Vrhovnog pravosudnog vijeća 7. studenoga pozvao je pravosudne dužnosnike da što prije kazne pritvorene demonstrante.

Time je glavni sudac reagirao na zahtjev parlamenta. U priopćenju koje su iranski državni mediji objavili u nedjelju, 227 od 290 zastupnika pozvalo je pravosuđe da se "pozabavi ljudima koji se bore protiv Boga što je prije moguće" i donese "božansku presudu protiv njih".

Zločin "rata protiv Boga" smatra se jednim od najvećih zločina u islamskom pravu i kažnjava se smrću. Međutim, što zapravo znači "rat protiv Boga" nije jasno definirano. Taj pojam ostavlja mnogo prostora za tumačenje i pravosuđe ga sada protiv demonstranata koristi u najširem smislu.

Na primjer u slučaju Sahanda Nourmohammad-Zadeha. Ovaj 17-godišnjak je 7. studenoga izveden pred Revolucionarni sud u glavnom gradu Teheranu. Optužen je da je zapalio kantu za smeće na prosvjedima. Javni tužitelj, koji je kao dokaz predočio snimke nadzornih kamera, naveo je da je on optužen za pozivanje na "rat protiv Boga" i ugrožavanje javnog reda. Međutim, fotografije samo pokazuju kako je maloljetni Sahand maknuo svoj motocikl od plamena kante za smeće koja je zapaljena za vrijeme prosvjeda.

Suđenja imaju za cilj zastrašivanje

„Mediji koji su bliski sigurnosnim krugovima opširno izvještavaju o ovakvim i sličnim slučajevima kako bi stvoriti klimu straha u društvu“, rekao je Moein Khazaeli za DW. Khazaeli je studirao pravo i političke znanosti u Teheranu i Malmeu, a trenutno radi kao pravni savjetnik za razne medijske tvrtke u Europi.

"Prvi put vidimo da su prosvjednici u pritvoru optuženi za 'rat protiv Boga' samo zato što su stajali pored zapaljene kante za smeće. Ta optužba je do sada podignuta protiv najmanje šest drugih demonstranata i može se dogoditi da oni brzo budu osuđeni na smrt i pogubljeni da bi odvratili druge od prosvjeda. Vidjeli smo da se to više puta događalo u prošlosti, na primjer u slučaju Mohammada Salasa."

Mohammad Salas je bio takozvani derviš, pripadnik muslimanskog Gonabadijskog reda. Uhićen je u veljači 2018. tokom mirnog štrajka na kojem je sjedio s oko 1.000 sljedbenika njegovog reda u Teheranu. Prilikom hapšenja izbili su sukobi između derviša i snaga sigurnosti. Tri zaštitara je pregazio autobus i izgubili su živote. Za volanom je navodno bio Salas. Kasnije mu je suđeno za ubojstvo. On je negirao optužbe, proglašen je krivim i pogubljen u lipnju 2018. Mnoga pitanja u vezi s ovim slučajem nikada nisu razriješena, kao na primjer zašto u autobusu nisu provjereni otisci prstiju koji bi mogli dokazati je li Salas zaista vozio autobus.

"U prošlosti je pravosuđe uvijek javno insceniralo slučaj ubojstva kako bi osudilo zatvorenike na smrt. Sada je za to dovoljna zapaljena kanta za smeće", naglašava Khazaeli. "Vidjet ćemo još mnogo neosnovanih optužbi u narednim tjednima, a možda i mjesecima." Samo u glavnom gradu Teheranu optuženo je oko 1.000 ljudi.

"Optuženi su počinili sabotažu tokom najnovijih događaja", objasnila je poluslužbena novinska agencija Tasnim krajem listopada. Optuženi su također ranili ili usmrtili snage sigurnosti i zapalili javnu imovinu, navodi se u tom izvještaju.

"Režim mora snositi odgovornost"

"Bez obzira za što optužuju demonstrante, nitko ne vjeruje vlastima. Snage sigurnosti su također počinile zločine. I njih treba izvesti pred lice pravde", rekla je Azam Jangravi u intervjuu za DW. Ova aktivistica je bila jedna od prvih koja je skinula maramu tokom javnih prosvjeda krajem 2017. godine i zbog toga je uhićena. Tada je po skraćenom postupku osuđena na tri godine zatvora. U ljeto 2018. godine, malo prije nego što je Jangravi trebala početi izdržavati kaznu, pobjegla je pješice sa kćerkom preko granice u Tursku. Danas živi u egzilu u Kanadi.

Sredinom listopada njemački televizijski voditelj Joko Winterscheidt prepustio je Azam Jangravi svoj privatni Instagram kanal s 1,2 milijuna pratitelja u znak solidarnosti sa ženama u Iranu.

Zahvaljujući društvenim mrežama, 39-godišnja aktivistica vjeruje da konačno može biti glasnija od državne propagande u Iranu. "Procjenjuje se da je od rujna na prosvjedima poginulo najmanje 300 ljudi, uključujući najmanje 30 maloljetnih osoba. Njihova imena je dokumentirao Amnesty International", kaže Jangravi i dodaje: "Režim mora snositi odgovornost. To nam je obećala njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock. Govorila je i o posebnom programu zaštite za posebno ugrožene ljude u Iranu. Ugroženi su i ljudi kojima prijeti smrtna kazna."

Prema riječima savezne ministrice vanjskih poslova Annalene Baerbock, Njemačka želi osigurati mjesta u posebnim programima zaštite za “posebno ugrožene ljude iz kulture, znanosti, medija i civilnog društva”. Osim toga, Njemačka se zalaže za osnivanje posebnog vijeću za ljudska prava u Ženevi, rekla je Baerbock krajem listopada. Dok se ne uspostavi mehanizam UN-a, nevladine organizacije trebaju biti podržane u zadatku dokumentiranja i prikupljanja dokaza o zločinima u vezi s ljudskim pravima, priopćeno je iz njemačkog Ministarstva vanjskih poslova.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu