Iran se sprema za "Halal internet'"

Proteklih dana nekoliko iranskih časnika je izjavilo kako  je neizbježan nastanak "našeg vlastitog interneta", koji je prije opisivan i kao "Halal internet".

Reza Tagipur, iranski ministar za informacije i komunikacije, objavio je prošlog tjedna kako bi prva faza ovog projekta koji obuhvaća čitavu naciju i  vladine ustanove u 29 provincija, trebala biti lansirana 21. rujna. Tagipur  je rekao da će sva iranska sveučilišta postati dio ove mreže do početka 2013. godine što će predstavljati važan korak u prekidanju veza Irana s globalnim internetom.

Kako su se vijesti širile, vladini dužnosnici su objavili da Iran blokira pristup Googleu i Gmailu kao reakciju na američki anti-islamski film koji je prouzročio prosvjede širom muslimanskog svijeta tijekom proteklih tjedana.

Abdolsamad Koramabadi, iranski časnik iz Odjela za cenzuru na internetu objavio je kako je odluka donesena u skladu s voljom tzv.  Odbora za cenzuru.

“Dobili smo pisanu odluku Odbora za cenzuru ovog jutra“ rekao je za DW informatičar iz Teherana Mohamad. “Odbor je to opisao kao čin protiv YouTubea, ali  YouTube je filtriran već prije nekoliko mjeseci,“ primijetio je Mohamed.

Strah od izolacije

Organizacije za zaštitu ljudskih prava i internetski aktivisti vjeruju da ovaj potez označava početak kraja digitalne slobode u Iranu. Međutim, iranske vlasti to negiraju i inzistiraju na tomu da će projekt raditi usporedo s globalnim internetom na "poboljšanju brzine i kvalitete".

“Ograđivanje od globalnog interneta je kao samonametnuta sankcija. Nema logike“, rekao je Mohamad Soleimani, bivši ministar komunikacija u intervjuu za Iransku studentsku novinsku agenciju (ISNA) prošlog tjedna.

“Ne postoje jasne, detaljne informacije o Iranskom nacionalnom internetskom projektu“, kaže za DW Amin Sabeti, bloger stacioniran u Londonu. “Ali mislim da Iran nema dovoljno dobru infrastrukturu kako bi u potpunosti blokirao pristup internetskih korisnika internetu.“ Ipak, dodaje on, ponekad vlasti zadužene za cenzuru mogu uraditi nešto neočekivano, kao što je odluka o blokiranju Googlea i Gmaila.

Mnoge službene izjave koje dolaze iz Irana su zabrinjavajuće. Dva mjeseca ranije Ministarstvo za komunikacije potvrdilo je da u "95 posto slučajeva ne mora postojati pristup internacionalnoj mreži da bi se mogao koristiti internet". Istodobno mnogi službenici tvrde kako je "Halal internet" najbolji način da se zaštite vjerske i nacionalne vrijednosti.

Gotovo pet milijuna internetskih stranica, uključujući socijalne mreže poput Facebooka ili Twittera su već blokirane u Iranu i zemlja se nalazi na četvrtom mjestu zemalja s najvećim stupnjem cenzurom na svijetu, iza Eritreje, Sjeverne Koreje i Sirije.

Zaštita od cyber kriminala kao izgovor

Iza ovih projekata vjerojatno se nalazi strah Irana od cyber napada poput onog koji je proveden u nuklearnim postrojenjima 2010. godine; zemlja želi zaštiti svoje osjetljive podatke i onemogućiti da se oni nađu na internetu. Dužnosnici su ranije rekli da bi kreiranje nacionalnog interneta pružilo sigurnije alternative stranim mrežama nad kojim uopće nemaju kontrolu.

Ali organizacije za zaštitu ljudskih prava vjeruju da je ovo samo izgovor iranskom režimu za vršenje represije nad svojim građanima. “Glavni problem je odnos Islamske republike prema tehnologiji“, kaže za DW Reza Moini, šef iranskog, afganistanskog i tađikistanskog deska pri "Reporterima bez granica": "Na žalost, oni koriste iskustva svih vlada koje su na lošem glasu kada je u pitanju zaštita ljudskih prava, od Kine do Burme, i to zbog samo jedne svrhe: represije nad građanima".

Mnogi uspoređuju iranske planove za cenzuru s "Velikim vatrenim zidom" u Kini gdje vlada trenutno kontrolira internet. Kina je lansirala svoju verziju mnogih popularnih mreža kao što je Twitter kako bi precizno mogla mjeriti aktivnost korisnika.

Međutim Moini vjeruje kako su planovi Irana za cenzuru interneta sličniji onome što je učinila burmanska vlada. U Burmi je internetska infrastruktura kontrolirana putem nasumičnih rušenja mreže te pristupa socijalnim mrežama i mail servisima poput  Googlea ili Yahoo koji su povremeno i blokirani.

 “Vjerujemo da bi idealna budućnost  prema iranskoj vladi bila da se zadrži globalni internet zbog ekonomskog i bankarskog sustava zemlje, a da se prekine pristup običnim korisnicima“, smatra Moini.

Zaobilaženje "Vatrenog zida"

Iranske restrikcije na internetu polako se sprovode u vladinim odjelima u 29 od 30 iranskih provincija. Negar, mlada zaposlenica u ministarstvu opisuje novu mrežu kao "mnogo bržu" i "mnogo ograničeniju" od normalnog interneta.

Negar je ranije surfala internetom za vrijeme radnog vremena: “Sada mislim da ću provoditi više vremena na internetu kada sam kod kuće” rekla je za DW. “Ovaj internet je mnogo brži od normalnog interneta, ali ne mogu uvijek otvoriti svoju elektronsku poštu i sve je ograničeno na dozvoljene stranice.“

Mnogi od iranskih korisnika interneta koriste privatne virtualne mreže (VPN) kako bi dobile pristup zabranjenim stranicama. Sada su prisiljeni koristiti ove alate čak i kako bi provjerili poštu, što je, prema riječima Said Alija, medijskog stratega iz Irana, "opasan rizik":

“Postoje izvještaji da su neke internetske stranice koje prodaju VPN internetskim korisnicima u stvari povezane s Odborom za cenzuru, i da su u stvari klopka kojom vlasti pokušavaju pratiti korisnike“, kaže on.

Internetski aktivisti su se borili za Iransku sofisticiranu cenzuru dugo vremena. Moini kaže da će "Reporteri bez granica" nastaviti svoju borbu i da će se savjetovati s međunarodnom zajednicom kako bi pronašli nove načine da Irancima osiguraju pristup internetu.

Ipak, istraživač blogova Sabeti smatra da ne postoji način za trajno zaobilaženje iranskog internetskog "Vatrenog zida": “Izvor internetskog prometa je u rukama iranske vlade“, rekao je. “To je kao kada imate kontrolu nad glavnim izvorom vode. Ako zatvorite slavinu, drugi ne mogu ništa učiniti.“