Ipak ne baš tako liberalno preuzimanje njemačkih tvrtki

Naravno, prije svega je riječ o investicijama kineskih tvrtki koje su povrh toga čak nerijetko u djelomičnom vlasništvu i kineske države. Nema tome dugo da su se i iz Njemačke čule kritike ekonomskih stručnjaka na primjer na račun SAD-a koji već odavno pažljivo analizira svako preuzimanje neke strane tvrtke i, ako to smatra primjerenim, zabranjuje takvu fuziju. To je iskusio i njemački kemijski koncern Bayer u postupku preuzimanja Monsanta: tu onda nije riječ samo o provjeri da li se stvara monopol, nego i da li se ugrožavaju strateški interesi Washingtona.

Neke takve investicije u SAD-u nikad nisu odobrene - na primjer u tamošnje luke gdje su kineski investitori bili zainteresirani i za luke na istočnoj, ali još više na zapadnoj obali SAD-a. Prošlog studenoga je takozvana US-China Economic and Security Review Commission u preko 500 stranica debelom izvješću američkom Kongresu predložila potpunu zabranu bilo kakvog preuzimanja američkih tvrtki ako je na strani Kine zapravo vlasnik tamošnja država. Vjerojatno je da će se taj prijedlog i provoditi, usprkos golemom dugu kojeg SAD ima prema Kini i bučnih kritika Trumpa zbog njegovih "protekcionističkih mjera".

Vojna industrija i promet, bolnice i vodoopskrba...

Na mala vrata, ove srijede (12.7.) je zapravo i njemačka vlada odlučila uvesti "neke novine" u postupku preuzimanja njemačkih tvrtki od stranih ulagača. U svakom slučaju tu spadaju tvrtke koje djeluju u vojnoj industriji, ali i "kritične infrastrukture" kao što je vodoopskrba, opskrba energijom, bolnice i tvrtke u prometnoj infrastrukturi.

"Posljednjih godina je znatno porastao broj preuzimanja tvrtki i po broju i po složenosti takvih poslova", objavila je njemačka ministrica gospodarstva Brigitte Zypries. Tu je sada Berlin "zato proširio opseg provjera ovisno o sektoru poslovanja i u popis uvrstio određene kritične infrastrukturne elemente", kaže ministrica.

Isto tako, produžen je i rok u kojem se ta provjera treba obaviti i zapravo je udvostručen na četiri mjeseca. Uredbom je jasno određeno kako se to odnosi i na "indirektna" preuzimanja, dakle ako neki investitor prvo osnuje tvrtku u EU, a onda ta tvrtka želi kupiti njemačku tvrtku. "Osim toga će se proširiti postupak provjere na područjima od posebne osjetljivosti po sigurnost i dodatnom broju tvrtki u vojnom sektoru koje razvijaju ili proizvode određene proizvode ključne tehnologije u obrani", čulo se iz njemačkog Ministarstva gospodarstva.

Nijemce "spasio" Washington?

Jer naravno, tu se uvijek iznova nameće stari problem: njemačka tehnologija koja tako nalazi put do Dalekog istoka. U nekim slučajevima je kupovnim ugovorom doduše izrijekom zabranjen pristup novog vlasnika ne samo do tehnologije nego ponegdje čak i do popisa liferanata i kupaca. Ali čak i da se vjeruje kako je to uopće moguće dugo držati u tajnosti, takve odredbe su rijetka iznimka.

Njemačka javnost teško može "progutati" prošlogodišnju akviziciju njemačke tvrtke Kuka koja je zapravo vodeća u proizvodnji industrijskih robota. To praktično znači da je "procurila" tehnologija čitavog niza njemačkih tvrtki koje koriste te robote i što je temelj digitalne "industrije budućnosti" koja se razvija u ovoj zemlji. Kupac je bio kineski proizvođač kućanskih uređaja Midea.

Tu je onda i pokušaj akvizicije proizvođača strojeva Aixtron iz Aachena. I tamo se stvara najnovija tehnologija, ali to preuzimanje je propalo - zbog Amerikanaca. Naime, Aixtron ima pogon i u SAD-u i tamošnja nadzorna tijela su zabranila prodaju. Kada već nisu Nijemci, tada su barem Amerikanci već i prodaju podružnice njemačke tvrtke proglasili "rizikom za nacionalnu sigurnosti."

aš (agencije)