1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Intenzivne diplomatske i vojne aktivnosti u vezi s Ukrajinom

Dijana Roščić agencije
6. veljače 2022

Njemački kancelar Olaf Scholz se u ponedeljak u Washingtonu sastaje s američkim predsjednikom Bidenom, njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbopck putuje u Kijev, a francuski predsjednik Macron u Moskvu.

https://p.dw.com/p/46b6q
USA Bundesfinanzminister Olaf Scholz in Washington DC
Foto: Bernd von Jutrczenka/dpa/picture alliance

„Kancelar Olaf Scholz putuje u nedjelju (6.2.) u Washington u svoj inauguracioni posjet. Tamo će se u ponedeljak sastati s američkim predsjednikom Josefom Bajdenom", piše na sajtu njemačke Vlade, te se dodaje: „Središnja tema posjete će biti aktuelna pitanja sigurnosti u Europi i odnosa naspram Rusije. Međutim, na dnevnom redu su i druge važne teme, počev od prioriteta njemačkog predsjedavanja G7 i borbe protiv pandemije korone do pitanja svjetske trgovine."

Prije polaska za Washington Scholz se osvrnuo na razmjenu mišljenja s važnim njemačkim partnerima u vezi s krizom u Ukrajini. "Bliska koordinacija između europskih partnera kao i sa SAD je veoma važna", rekao je on za list „Bild am Sonntag".

„Cilj je Kremlju prenijeti zajedničku poruku: kršenje suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine imalo bi teške posljedice po Rusiju – politički, ekonomski i geostrateški. U tome se slažu svi europski saveznici."

Prema informacijama ovog lista, kancelar je u petak telefonirao s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom i britanskim premijerom Borisom Johnsonom, a potom su u subotu također telefonski razgovarali i Macron i Johnson.

Novi američki vojnici u Poljskoj (4.2.2022.)
Novi američki vojnici u Poljskoj (4.2.2022.)Foto: Patryk Ogorzalek/Agencja Wyborcza.pl/REUTERS

U ponedjeljak francuski predsjednik putuje u Moskvu gdje će ragovarati sa svojim domaćinom Vladimirom Putinom.

Potom Macron, jednako kao i poljski predsjednik Andžej Duda, planiraju doći u Berlin. Osim toga, u glavnom gradu Njemačke će gostovati šefovi država i vlada tri baltičke države Litve, Letonije i Estonije. Svi ovi razgovori su vezani za ukrajinsku krizu.

Baerbock putuje u Ukrajinu

Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Bearbock putuje u ponedeljak (7.2.) u Ukrajinu. Kako je priopćila glasnogovornica Ministarstva, Bearbock će se sastati s predsednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim i ministrom vanjskih poslova Dmitrom Kulebom.

U kasnim večernjim satima, Bearbock će otputovati u istočnu Ukrajinu, gdje planira u utorak posjetiti takozvanu liniju kontakta između ukrajinskih vladinih trupa i separatista koje podržava Rusija u zoni sukoba u Donbasu. Glasnogovornica je rekla da ministrica želi osobno steći uvid o tamošnjoj vojnoj i humanitarnoj situaciji.

Ovo putovanje je istovremeno priprema za posjetu kancelara Olafa Scholza koji planira posjetiti Kijev 14. veljače. Za dan kasnije je najvaljena posjeta Moskvi i susret s Putinom.

NATO pojačava prisutnost na sjeveru i istoku Europe

Američki predsednik Joe Biden je najavio povećanje broja američkih vojnika u Europi radi jačanja istočnog krila NATO-a usred koncentracije ruskih trupa u blizini Ukrajine.

Ukupno 1.700 vojnika bi trebalo biti poslano iz Sjedinjenih Država u Poljsku, a još 300 u Njemačku. Istovremeno se planira prebacivanje 1.000 američkih vojnika iz Njemačke u Rumunjsku.

Prvi američki vojnici stigli su u Njemačku u petak (4.2.), a u subotu i prvi dodatni američki vojnici u Poljsku. Dolazak glavnog kontigenta je najavljen za nedjelju.

Pre nešto više od tjedan dana, SAD i Danska su već premjestile borbene avione u baltičke države. Prema navodina estonske vojske, šest borbenih aviona F-15C Eagle sletjelo je u vojnu bazu Amari. Dansko ratno zrakoplovstvo je poslalo četiri borbena aviona F-16 u Litvu kako bi ojačalo zračni nadzor NATO-a.

Ruski borbeni avioni u Belorusiji

U međuvremenu je Rusija u Bjelorusiju prebacila borbene avione Suhoj Su-25SM. Prema navodima ruskog Ministarstva obrane letjelice su prebačene na vojne aerodrome u oblasti Brest u blizini granice s Poljskom stigle s više od 7.000 kilometara udaljenih baza na Japanskom moru. Ministarstvo nije dalo informacije o točnom broju zrakoplova.

Iz Bjelorusije i Rusije se u vbiše navrata isticalo da je raspoređivanje trupa isključivo u svrhu obuke. Predviđeno je da se zračni manevar održi od 10. do 20. veljače.

Kina i Rusija protiv širenja uticaja NATO-a i SAD-a

Istovremeno sa zbijanjem redova euroatlantskih partnera, diplomatskih aktivnosti je bilo i među euroazijskim partnerima. Otvaranje 24. Olimpijskih igara, koje je bojkotoirala većina zapadnih političara, bio je povod da se u petak i subotu održi niz sastanaka visokih predstavnika tridesetak država s kineskim domaćinima, ali i međusobno.

Kineski predsjednik Chi Jinping i ruski predsjednik Vladimir Putin su u petak na sastanku u Pekingu usvojili zajedničku deklaraciju u kojoj su se između ostalog usprotivili proširenju NATO-a.

Manevri na kopnu, fotografija iz Bresta (vojna pres služba Rusije, 4.02.2022.)
Manevri na kopnu, fotografija iz Bresta (vojna pres služba Rusije, 4.02.2022.)Foto: Russian Defense Ministry Press Service/AP/picture alliance

Prema navodima Kremlja, deklaracija „odražava zajedničke stavove Rusije i Kine o glavnim globalnim pitanjima, uključujući siguronosna pitanja“. 

Vođe Rusije i Kine se slažu da NATO predvođen SAD-om treba napustiti „ideološki pristup iz doba hladnog rata“ i poštivati „suverenitet, sigurnost i interese drugih zemalja“.

Oni se također slažu u odbijanju uticaja SAD-a u indo-pacifičkoj regiji. Prema zajedničkoj izjavi, to se odražava „negativno na mir i stabilnost“ u regiji. Moskva i Peking su „ozbiljno zabrinuti“ zbog intenzivirane vojne suradnje SAD-a s Australijom i Velikom Britanijom u Indo-Pacifiku. AUKUS pakt, trilateralni vojni savez između SAD, Australije i Velike Britanije potpisan je u jesen 2021.

Sankcije i Sjeverni tok 2

Zbog masovnog raspoređivanja ruskih trupa na granici s Ukrajinom, SAD, Njemačka i druge zapadne zemlje zaprijetile su Moskvi oštrim sankcijama. Tu se prije svega radi o njemačko-ruskom plinovodu Sjeverni tok 2, koji je završen ali još nije pušten u rad. Taj projekt žestoko kritiziraju brojni zapadni partneri Njemačke - prije svih Sjedinjene Države, ali jednako tako i Poljska, Ukrajina i baltičke zemlje.

Dok je u redovima vladajućih socijaldemokrata u Njemačkoj sporno pitanje razmjera mogućih sankcija Rusiji, nemački ministar privrede i zaštiter klime Robert Habeck iz stranke Zeleni u subotu je jasno dao do znanja: „Ukoliko Rusija napadne Ukrajinu, moguće su sve sankcije koje su pogodne da prisile Rusiju na povlačenje".

Nepuštanje u pogona plinovada Sjeverni tok 2 bi mogla biti jedna od prvih mjera sankcija ukokliko Rusija napadne Ukrajinu
Nepuštanje u pogona plinovada Sjeverni tok 2 bi mogla biti jedna od prvih mjera sankcija ukokliko Rusija napadne UkrajinuFoto: Stefan Sauer/dpa/picture alliance

Habeck napominje da je situacija trenutno nesigurna, cilj mora biti deeskalacija. „Istovremeno je ispravno da SAD i EU jednoglasno kažu: ako Rusija napadne Ukrajinu, platit će za to visoku ekonomsku cijenu."

On je istovremeno upozorio na posljedice puštanja u rad plinovoda Sjeverni tok 2 i najavio da želi smanjiti zavisnost Njemačke od ruskog plina: „Geopolitički, Sjeverni tok 2 ne samo da povećava zavisnost od ruskog plina, već se i fokusira na put snabdijevanja koji je ranjiv. Moramo ser bolje pripremiti za sljedeću zimu. Geopolitička situacija prisiljava Njemačku da stvori druge uvozne opcije i diverzificira nabavku, što uključuje i nužnu infrastrukturu".

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu