1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Infrastruktura kao čimbenik na izborima

Tabea Prünte | Nenad Kreizer
24. rujna 2017

Tko god sljedećih četiri godina bude vladao Njemačkom, morat će se pozabaviti lošom prometnom infrastrukturom u ovoj zemlji. Jer problemi se gomilaju godinama, a dosad niti jedna vlada nije pronašla rješenje.

https://p.dw.com/p/2kbiT
Deutschland Straßenschäden Infranstruktur Symbolbild
Foto: picture-alliance/dpa/H. Hollemann

Tko god je posljednjih godina morao putovati njemačkim autocestama u oči mu je zasigurno upalo jedno: kako je moguće da je jedna od najbogatijih zemalja svijeta zapustila svoj nekadašnji ponos, legendarni „Autobahn"? Beskonačni zastoji, krpani kolnici, dotrajali mostovi: na njemačkim autocestama se dugo samo improviziralo, a temeljite obnove su uvijek iznova odgađane zbog nedostatka novca. Sada kada novca ima, voda je došla do grla.

1.900 zastoja

Vozači automobila, pogotovo oni koji svakodnevno odlaze na posao, dnevno se nađu u preko 1.900 zastoja na njemačkim autocestama. Put na posao traje u pravilu dvostruko više nego što bi trebao s obzirom na udaljenost. Proširenjem Europske unije na istok Njemačka se odjednom našla ne na rubu nego usred te povećane Europske unije s teretnjacima koji svakodnevno robu prevoze s istoka na zapad i obratno. U katastrofalnom stanju je i 6.000 mostova na autocestama. I za to je izdvojeno 90 milijardi eura. No nova gradilišta stvaraju nove zastoje. Politika je reagirala na ove promjene i godinama se već gradi. No po mišljenju mnogih, presporo. Stvar bi mogle poboljšati mjere kao što je rad noću i nedjeljom no to je u Njemačkoj vruć kesten s kojim se dosad niti jedna politička struktura nije usudila uhvatiti u koštac.

Više željeznice manje teretnjaka

Rettungsgasse
Jedan od 1.900 svakodnevnih zastoja u NjemačkojFoto: picture-alliance/dpa/J. Stratenschulte

Jedno od rješenje glasi: poboljšanje javnog prometa. No tu se malo toga čini. Glavni zagovornici odustajanja od vlastitog automobila i jačeg okretanja javnim prijevoznim sredstvima je stranka Zeleni. Oni već godinama traže pojačana ulaganja u željezničku mrežu. No i na ovom planu je malo toga dosad učinjeno: javni prijevoz je još uvijek po mišljenju mnogih preskup i nije istinska alternativa vožnji vlastitim automobilom.  Po pitanju infrastrukture SPD smatra da ima rješenje kako skloniti što više teretnih vozila s autocesta. Roba bi se po njihovom ubuduće trebala pojačano prevoziti željeznicom ili riječnim brodovima. Novac za sve te skupe projekte jedan dio političkog spektra, i to prije svega demokršćani, žele dobiti uvođenjem cestarina. Zeleni i SPD cestarine žele ograničiti na teretna vozila, a stranka Ljevica i liberali iz FDP-a uopće ne žele nikakve cestarine. Jedna druga tema koja u zemlji Porschea i BMW-a slovi kao vrlo osjetljiva je i pitanje uvođenja ograničenja brzine na njemačke autoceste. Naime trenutno je Njemačka jedina zemlja u Europi i jedna od rijetkih u svijetu u kojoj ne vrijedi opće ograničenje brzine. Većina političkih stranaka u Njemačkoj se ne usudi dirati u „svetu kravu" mnogih vozača. S izuzetkom Zelenih i Ljevice koji traže uvođenje ograničenja od 120 km/h.

 

Nenad Kreizer u crnoj majici s blagim osmjehom na usnama gleda u fofotgrafa. Iza njega je zgrada DW-a u Bonnu
Nenad Kreizer Dopisnik iz Berlina za redakcije Deutsche Wellea na bosanskom, hrvatskom i srpskom.