Inflacija: zaboravljeni srednji sloj

Trgovinski centar kao i tisuće drugih u Njemačkoj: King-Park-Center u gradskoj četvrti Hartenberg u Mainzu. Pored restorana, krojačke radionice i slastičarnice ovdje se može kupiti i hranu. Isa sa svoje dvoje djece je upravo obavila kupovinu. Jaja i povrće sprema u prtljažnik svoga automobila. „Cijene su definitivno porasle. Ja jako pazim gdje kupujem", kaže ova 40-godišnja žena. „Ne ograničavamo se jako, ali nastojimo štedjeti. Odustajemo od odlazaka u restorane, jer su stvari u supermarketu postale tako skupe."

Nekoliko parkirnih mjesta dalje iz automobila izlazi Barbara Saday sa svoje dvoje djece. „Mislim da su cijene ekstremno previsoke. To je jednostavno previše. Sve je tako skupo. Ako se tako nastavi, čovjek se mora zabrinuti." Na pitanje, jesu li joj pomogle vladine mjere potpore za obitelji zbog inflacije, Barbara Saday odgovara: „O tomu ništa ne znam. Ali možda je razlog to što radim kao slobodnjak?"

Na ulazu u trgovinski centar sjedi Sabrina Adam sa svoje dvoje djece i odmara nakon kupovine. I ova 33-godišnjakinja razmišlja o poskupljenjima. „Što činiti? Moramo jesti i zato moramo ići u kupovinu. Jako pazimo na cijene i sve više kupujemo u diskontnim trgovinama. U međuvremenu je skup pothvat pobrinuti se da svi budu siti."

Studija: srednji sloj jako osjetio inflaciju

Slika raspoloženja koju smo vidjeli u Hartenbergu u Mainzu ne vara. Institut za makroekonomiju i istraživanje konjunkture (IMK) Zaklade Hansa Böcklera u aktualnoj studiji dolazi do sličnih rezultata. Kupovna moć obitelji sa srednjim primanjima proteklih godina je opala – i to iako je bilo više paketa mjera Savezne vlade za rasterećenje građana.

Među ostalim smanjen je porez na dohodak, a poduzeća su mogla svojim namještenicima isplatiti neoporezivu premiju za ublažavanje inflacije. Vladajuća koalicija SPD-a, Zelenih i FDP-a htjela je tako nadoknaditi takozvanu hladnu progresiju. Radi se o problemu da povećanja plaća pojede inflacija, a na više plaće se mora platiti i veći porez, tako da se smanjuje vlastita kupovna moć.

Određene skupine profitiraju

Rezultat istraživanja IMK-a: od odluka Savezne vlade profitirali su primjerice oni s nižim primanjima, parovi bez djece i one obitelji koje imaju velika primanja. „Velik rast cijena bio je osobito 2022. i 2023.", kaže Silke Tober. Ona je surađivala na izradi studije. „Dobra je vijest da većina kućanstava u međuvremenu zbog rasta plaća, poreznih olakšica i smanjenja dadžbina gotovo nema pad kupovne moći."

Ali, obitelji sa srednjim primanjima su u minusu, kaže se u istraživanju. Konkretne brojke izgledaju ovako: obitelj s dvoje djece u kojoj oboje roditelja radi i koji imaju bruto primanja od 58.990 eura na godinu imala je pad kupovne moći od 492 eura. Veliko poskupljenje dakle nije kompenzirano.

I samohrana majka s jednim djetetom, koja ima bruto primanja od 43.693 eura, u lošijoj je poziciji, kaže IMK. Tober navodi razloge: „Obitelji sa srednjim primanjima nisu tako jako profitirale od smanjenja poreza na dohodak. Ni dječji dodatak nije tako jako povećan." Osim toga glavni pokretači rasta cijena proteklih godina su bili hrana i energija. A tu vrijedi pravilo: što su niža primanja, to važniju ulogu igraju te dvije stavke. Niža primanja su jače rasterećena, ali ne i srednji sloj.

Je li rješenje veći dječji dodatak?

Studija IMK-a govori o „socijalnom poremećaju". Zato znanstvenici zahtijevaju više izravne pomoći – konkretno kod dječjeg dodatka. On proteklih godina nije dovoljno povećan kako bi se nadoknadilo inflaciju. „Najprikladnije cilju kod obitelji bi bilo povećanje dječjeg dodatka. Tu novac dolazi direktno", objašnjava Tober.

Savezna vlada bi trebala razmisliti i o povećanim doprinosima za socijalna osiguranja. „Tu doprinosi ne smiju više rasti. Izdaci koji nisu povezani s osiguranjima morali bi biti pojačano financirani iz saveznog proračuna. To je još jedna mogućnost." Dječji dodatak bi s početkom nove godine trebao biti povećan za pet eura, na 255 eura mjesečno. Za IMK je to premalo.

Mjerodavno Savezno ministarstvo financija to vidi potpuno drugačije. Jedan glasnogovornik je na upit tagesschau.de odgovorio: „Dječji dodatak je od 2023. povećan na 250 eura (…). Uz to je povećana i dodatna pomoć za djecu. U srpnju 2022. je Savezna vlada osim toga uvela hitnu nadoplatu za djecu ugroženu siromaštvom." Uz to je povećan i iznos za svako dijete na koji se ne plaća porez, kažu iz Ministarstva.

Inflacija ne posustaje

Inflacija neće biti smanjena tijekom idućih mjeseci, procjenjuje njemačka središnja banka Bundesbank. Poskupljenje će, istina, oscilirati, ali ukupno se neće dalje smanjivati, kaže Bundesbanka u svom aktualnom mjesečnom izvještaju. „Razlog tomu je među ostalim i visoka volatilnost cijena nafte u prošloj godini", kaže se u izvještaju.

Osim toga su u uslužnim djelatnostima plaće u posljednje vrijem osjetno povećane. I zato ne treba računati s padom poskupljenja, kažu u izvještaju iz Frankfurta. Slično razvitak stvari vidi i Europska središnja banka ESB. A to vrijedi i za euro-zonu. Financijski izgledi za obitelji sa srednjim primanjima zacijelo će ostati tmurni. Savezno ministarstvo financija u svom odgovoru na kraju kaže: „Rasterećenje srednjih primanja i obitelji ostaje (…) nepromijenjeno poseban prioritet Savezne vlade."