Imenovanje Christiana Schmidta važeće je i bez UN-rezolucije

"Čast mi je i angažirat ću se za ostvarenje bliske suradnje s međunarodnom zajednicom u izgradnji budućnosti naroda Bosne i Hercegovine na njihovom putu ka Europskoj uniji." Ovim riječima je Christian Schmidt na popularnoj bosanskoj internetskoj stranici klix.ba prokomentirao svoje imenovanje za novog visokog predstavnika u BiH 27. svibnja 2021. godine. Odlukom Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira (PIC), iskusni političar iz Kršćansko-socijalne unije (CSU) drugi je Nijemac na poziciji visokog predstavnika.

Zadatak nadziranja provođenja Daytonskog mirovnog sporazuma, kojim je okončan krvavi rat u BiH (1992.-1995.) i implementacije njegovog političko-civilnog dijela, pokazao se sve samo ne jednostavnim. Zbog stalnih blokada, posebno od strane bosanskih Srba i bosanskih Hrvata, država BiH danas je praktično nefunkcionalna i pokazuje mali napredak na putu ka održivoj demokraciji.

Neophodne reforme na putu ka EU nisu provedene. Istodobno, secesionistički zahtjevi postaju sve glasniji. Etno - nacionalisti iz tri najveće etničke grupe - bosanski Srbi, bosanski Hrvati i Bošnjaci - na vlasti su od kraja rata i koče sve pokušaje reformi u ovoj izmučenoj zemlji.

Austrijanac Valentin Inzko obavljao je funkciju visokog predstavnika u BiH posljednjih dvanaest godina. Na žalost, ruke su mu bile vezane zbog nedostatka podrške međunarodne zajednice. Zato i nije bilo puno napredaka. Christian Schmidt je, prema tome, sada suočen s nimalo lakim zadatkom.

Zlonamjerni glasovi

Kandidatura Christiana Schmidta torpedirana je od samog početka: zlonamjerni glasovi su u siječnju 2021. govorili o postojanju tajnog plana između Njemačke i Rusije protiv SAD-a; jedni su se žalili da "Njemačka radi na svoju ruku"; a drugi su rekli da je CSU-ov političar Schmidt preblizak hrvatskoj nacionalističkoj stranci HDZ. Ipak, ubrzo se pokazalo da su sve ove tvrdnje - puke glasine.

Njemačka je, kao što je istaklo Ministarstvo vanjskih poslova, predložila novog visokog predstavnika u "dogovoru s međunarodnim partnerima i članovima Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira". Stoga bi ovu inicijativu trebalo pozdraviti, posebno zato što pokazuje da Njemačka i EU ponovo gaje veći interes za Bosnu i Hercegovinu. Također treba naglasiti da budući visoki predstavnik ima podršku SAD-a.

Taktika Rusije

Nažalost, Rusija ne igra konstruktivnu ulogu u imenovanju visokog predstavnika. Naprotiv, vlada u Moskvi se tome suprotstavlja. To je već godinama ruska taktika. Iza ovoga stoji strategija, čiji je cilj stvaranje nestabilnosti u Europi i sprječavanje balkanskih zemalja da se pridruže NATO-u. U suradnji s bosanskim Srbima i Srbijom, ova taktika se definitivno pokazuje uspješnom.

Međutim, ovdje također treba napomenuti da su EU i SAD, zbog njihovog smanjenog interesa za regiju zapadnog Balkana tijekom posljednjih 15 godina, olakšale Rusiji djelovanje. Moskva već godinama želi zatvoriti Ured visokog predstavnika (OHR), što bi u dogledno vrijeme pogoršalo krizu u BiH i ugrozilo i sam opstanak ove države. Stoga se Rusija generalno ne slaže s imenovanjem novog visokog predstavnika i traži sve načine kako bi spriječila popunjavanje ove pozicije.

Nema pozicije UN-a

Christian Schmidt prvi je visoki predstavnik kojeg PIC (Vijeće za implementaciju mira), odnosno njegov Upravni odbor nisu jednoglasno imenovali. S obzirom na to da do sada nije postojala jasna procedura za imenovanje, Rusija se ne može pozivati na proceduru koja zahtijeva odobrenje Vijeća sigurnosti UN-a. Bez obzira na to, Moskva sada pokušava instrumentalizirati Vijeće sigurnosti u svoju korist.

Rusija vjerojatno pretpostavlja da će svojim vetom moći oboriti odluku Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira. Ali ured visokog predstavnika nije pozicija koju je uveo UN, nego ad hoc pozicija uvedena isključivo za provođenje Daytonskog mirovnog sporazuma? I ja osobno sam svojedobno, kada sam stupio na funkciju visokog predstavnika, bio samo pozdravljen u Vijeću sigurnosti – to je uzeto na znanje bez posebne rezolucije.

Zbog toga je imenovanje novog visokog predstavnika Christiana Schmidta važeće i bez Vijeća sigurnosti UN-a.

Nema "smanjenog legitimiteta"

Ni Republika Srpska, jedan od dva "entiteta" BiH, ni njen politički predvodnik Milorad Dodik, kao ni susjedna Srbija, ne žele prihvatiti novog visokog predstavnika i nazivaju ga "nelegitimnim". Međutim, nije njihov zadatak da odlučuju o izboru novog visokog predstavnika.

Kada austrijski diplomata Wolfgang Petritsch, koji je bio visoki predstavnik za BiH od 1999. do 2002., na stranici klix.ba postavi pitanja: Kako će Schmidt riješiti problem s Rusijom u Upravnom odboru Vijeća za implementaciju mira? Kako će riješiti probleme s Dodikom? Ima li plan?, mora mu se ovako odgovoriti: Petritsch bi gore navedene činjenice morao uzeti na znanje i korigirati svoju pogrešnu pretpostavku o „smanjenom legitimitetu” novog visokog predstavnika.

Bosna i Hercegovina nije prepuštena sama sebi

Ukidanje OHR-a bilo bi opasno za BiH, jer se zemlja u ovakvom stanju u kakvom je sada, ne može prepustiti sama sebi. Kao visoki predstavnik, shvatio sam još 2006. da lokalni političari nisu zainteresirani za reforme i da je zemlji potrebno mnogo više angažmana i posvećenosti međunarodne zajednice. Pogotovo što postoje planovi vlada nekih zemalja EU-a i zapadnog Balkana da se zemlja konačno podijeli.

Određeni akteri, kako se čini, sve što im ne odgovara, proglašavaju "nelegitimnim". Iznenađen sam da moj bivši kolega Petritsch ide u istom smjeru. Siguran sam da će BiH od 1. kolovoza u Christianu Schmidtu dobiti sposobnog visokog predstavnika i da će mu Njemačka, EU i SAD pružiti istu neophodnu podršku koju je dobio u Upravnom odboru Vijeća za implementaciju mira (PIC) 27. svibnja ove godine.