Ima li Bundeswehr problem s ekstremistima?

Njemačka Vojna protuobavještajna služba (MDA) tijekom 2012. je među njemačkim vojnicima zabilježila oko 400 ekstremističkih ispada. Pritom se za oko 300 vjeruje da imaju neonacističku pozadinu, dok se 50 može pripisati islamističkim motivima. „Težište leži na desnom spektru. S vremenom smo shvatili da je Bundeswehr zanimljiv mladim između 18 i 25 godina. Mnoge privlači baratanje oružjem“, kaže Ulrich Birkenheier, šef MDA-a. On primjećuje kako među ekstremistima u Bundeswehru odaje da je među ekstremistima najviše desničara, a da radikalnih ljevičara gotovo da i nema.

Alarmantno stanje iz prve ruke potvrđuje i Ulrich Kirsch, predsjednik Sindikata vojnika Bundesvera. Kaže da je i sam imao loša iskustva, odnosno da je bio izložen prijetnjama pojedinih vojnika. Na molbu da kaže o čemu se konkretno radi, Kirsch odbija objašnjavajući da će samo „probuditi“ one koji bi mogli ponoviti prijetnje.

Samo 40 ekstremista u Bundeswehru?

Da Bundeswehr privlači mlade desničare, u to ne dvoji ni Reiner Arnold, zadužen za pitanja odbrane u Socijaldemokratskoj stranci Njemačke. „Mi želimo građane u uniformi, ljude koji razumiju i brane našu demokraciju. Zato je važno i neophodno da protuobavještajna služba ispita slučajeve ekstremizma“, kaže Arnold. Dodaje kako u vojsci ne bi trebao biti ni jedan jedini ekstremist, bez obzira da li dolazi iz desnog miljea ili fundamentalnog religijskog svjetonazora.

Ali koliko je zaista poklonika neke ekstremne ideologije u njemačkoj vojsci? Na upit Deutsche Wellea, u Bundeswehru kažu – svega 40 osoba od 180.000 vojnika i službenika. To su podaci za posljednjih pet godina, a oni stariji podaci već su izbrisani jer to nalaže zakon. No otkuda odjednom takav nagli porast broja ekstremističkih ispada? Glasnogovornik Bundeswehra Ludger Terbrüggen pojašnjava da visok broj ispada za koje se sumnja da su ekstremističke prirode ne mora istodobno značiti i visok broj dokazanih ekstremista. „Ova pojava se nije značajno umnožila prethodnih godina“, navodi Terbrüggen. "Neke od optužbi bile su neosnovane, ali ima i višestrukih počinitelja“, objašnjeno je nadalje u prilično šturom priopćenju Bundeswehra. Isto tako nije moguće slučajeve ekstremizma strpati pod poznate stereotipe o socijalnoj pozadini počinitelj. "Vojnici koji su identificirani kao desni ekstremisti dolaze iz svih socijalnih slojeva", zaključio je Terbrüggen.

Više informacija nije dao ni ured Helmuta Königshausa koji je u vladi Angele Merkel zadužen za pitanja vojske. Ovdje poručuju kako najprije sam Bundeswehr treba raščistiti stvar.

Vojska je ogledalo društva

Neki rješenje vide u tomu da se osobe koje naginju ekstremizmu već i prije dolaska u redove Bundeswehra "filtrira". „Mi možemo reagirati tek kada neko postane član Bundeswehra, dakle vojnik, službenik ili državni službenik na nekoj drugoj poziciji. No važna je i predselekcija. Trebalo bi provjeriti kakvi su njihovi stavovi već tijekom intervjua za radno mjesto ili na nekom psihološkom testu“, kaže Birkenheier. Ipak, dok ne postanu dio vojnog sastava, svi građani su u nadležnosti Službe za zaštitu ustavnog poretka, a ne Vojne protuobavještajne službe.

Stefan Hansen s kilskog Instituta za sigurnosnu politiku kaže da je vojska, kao i policija, uvijek „ogledalo društva“. „Ročnici dolaze iz tog društva i reflektiraju iste probleme koji u društvu postoje“, kaže Hansen. Prema aktualnoj studiji zaklade Friedrich Ebert, čak devet posto građana Njemačke ima ekstremne svjetonazore. Međutim, stručnjak Hansen vjeruje da kontrole u vojsci odstrane veliki dio ekstremista te da trenutno nema opasnosti da se oni u većoj mjeri infiltriraju u Bundeswehr.