IISS: 2015. godina obilježena sukobima

DW: Ovo je sada drugo izdanje studije o oružanim sukobima (Armed Conflict Surveys), pregleda kojeg Međunarodni institut za strateške studije (IISS - International Institute for Strategic Studies) o oružanim sukobima diljem svijeta. Koji su najvažniji razvoji događaja koje ističete u novom izvješću?

Anastasia Voronkova: U prošlom izdanju studije smo, doduše, dokumentirali opadanje broja sukoba u svijetu, ali povećan broj smrtnih žrtava. Ove godine smo zabilježili da se brojka ubijenih ne povećava. Broj ubijenih je od oko 180.000 u 2014. godini opao na oko 167.000 u protekloj godini. Međutim, važno je napomenuti: polovica tih žrtava je ubijena u sukobima na Bliskom i Srednjem Istoku i u Sjevernoj Africi. Samo rat u Siriji je zaslužan za trećinu svih ubijenih. Usto se povećao broj ubijenih i u Turskoj, Jemenu i Egiptu. Na Bliskom Istoku moramo, nažalost, zaključiti da se nigdje ne nazire rješenje sukoba. U nekim zemljama su se izgledi u mir čak pogoršali.

Što se tiče takozvane Islamske države (IS), zabilježili smo da je ta teroristička skupina izgubila teritorije u Siriji i Iraku. Ali je povećala i učvrstila svoju prisutnost u Libiji, iako IS tamo ne može, kao u Siriji i Iraku, profitirati od vjerskih podjela, a na njegove borce se gleda kao na strance. Međutim, uspjeh IS-a koji se ogleda u učvršćivanju teritorija, na primjer u Sirteu, dokaz je za njegovu odlučnost i stabilnost.

Posljednje izdanje IISS-ove studije je prikazalo 42 konflikta u svijetu. Novo izdanje istražuje stanje u 37 zemalja. Može li se na osnovu te brojke zaključiti da možda danas živimo u nešto mirnijem svijetu?

Ustvari ne. Sukobi u Sjevernoj Africi i na Bliskom Istoku su toliko udaljeni od mira kao što su bili i 2014. godine. Stanje u Središnjoj Americi i Meksiku se mora opisati kao posebno mračno. Brojke ubijenih su tamo porasle u usporedbi s 2014. godinom. Jedna od možda rijetkih svijetlih točaka je Kolumbija. Došlo je do znatne deeskalacije sukoba između vlade, FARC-a kao i ELN-a. Zabilježeni su znatni iskoraci kad je u pitanju rješenje tih konflikata. Ali i tu se na dugom putu prema miru nalaze još mnogi izazovi.

Kad gledamo malo dugoročnije: proteklog studenog je u Parizu, doduše, potpisan Sporazum o zaštiti klime, ali klimatske promjene već danas ljude prisiljavaju na napuštanje domova. U sljedećih deset do petnaest godina će ta brojka znatno porasti, govorimo o milijunima ljudi. Koje to značenje ima za međunarodnu sigurnost?

Protjerivanje ljudi kroz neriješene konflikte i katastrofe svih vrsta je izazov globalnih razmjera. Ukoliko se zbroje izbjeglice i svi oni koji su zbog katastrofa morali napustiti svoje domove, prema rezultatima naših istraživanja dolazimo do brojke od oko 60 milijuna za 2015. godinu. Ta brojka je dramatično porasla i raste i dalje dramatično. U kombinaciji s efektima neriješenih konflikata će globalne katastrofe i dalje imati znatne posljedice za svjetsko stanovništvo. Mi ćemo pokušati to i dalje pratiti.

U Vašem novom izvješću posebnu pozornost posvećujete ulozi gradova u sukobima. Što se krije iza toga?

Istražujemo u kolikoj mjeri se oružani sukobi pojačano odvijaju u gradovima. Mega-gradovi, na primjer, sve više služe kao centri za terorističke skupine. Dramatično se povećao i broj izbjeglica u gradovima u usporedbi s ruralnim područjima. U mnogim dijelovima svijeta su se borbe sve češće prenijele u gradove, posebno u Turskoj i u Ukrajini.

Gdje se nalaze gradovi koji su najviše pogođeni nasiljem?

Velika većina gradova koji su obilježeni nasiljem se nalazi u Latinskoj Americi. Ta regija masivno pati od organiziranog kriminala i konstantnih sukoba.

Vojna analitičarka Anastasia Voronkova je odgovorna urednica izvješća Armed Conflict Survey kojega je izdao Međunarodni institut za strateške studije (IISS - Internationa Institute for Strategic Studies) u Londonu.