Njemačka odbacuje optužbe o kršenju Konvencije o genocidu

Savezna Republika Njemačka se u utorak (9.4.) branila pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu (ICJ) od optužbi Nikaragve da pruža pomoć u kršenju Konvencije o genocidu. Njemačka pravna zastupnica u tom procesu, Tania von Uslar-Gleichen, odbacila je ove optužbe ističući da te tvrdnje nemaju ni faktički ni pravni temelj. Osim toga, ona je optužila Nikaragvu da zauzima jednostran pogled na bliskoistočni konflikt.

Nikaragva u svojoj tužbi od 1. ožujka tvrdi da Njemačka, posebno kroz isporuke oružja Izraelu i obustavu slanja novca za humanitarnu organizaciju UNRWA za pomoć Palestincima, "pomaže u počinjenju genocida". Time se u najmanju ruku, kako je još navedeno, krši obveza da se učini sve što je moguće da se zločin spriječi. Nikaragva se poziva ne samo na Konvenciju o genocidu iz 1948. godine, već i na međunarodno humanitarno pravo, konkretno na Ženevske konvencije, te druga pravila definirana međunarodnim pravom.

U sudskim ročištima koja su počele ovaj tjedan najprije se raspravljalo o "privremenim mjerama" koje je Nikaragva također zatražila. U njima se, na primjer, zahtijeva da Njemačka odmah obustavi svoju vojnu podršku Izraelu i revidira svoju odluku u vezi s UNRWA-om. Također se traži da Sud naloži Njemačkoj da učini sve što je moguće kako bi osigurala da oružje koje je već isporučeno Izraelu ne bude korišteno za kršenja navedenih prava.

Nikaragva smatra da je Njemačkoj poznat rizik od genocida

Njemačka je „znala i u najmanju ruku zna za postojanje rizika od počinjenja genocida," iznio je nikaragvanski pravni zastupnik Carlos José Aguello Gomez. Najkasnije od trenutka kada je ICJ donio privremene mjere protiv Izraela, svi alarmi u Njemačkoj morali su se upaliti, rekao je veleposlanik Nikaragve u Nizozemskoj.

Prošle godine je Južnoafrička Republika podigla tužbu protiv Izraela, optužujući tu zemlju za kršenje Konvencije o genocidu. Dana 26. siječnja, ICJ je izrekao privremene mjere protiv Izraela i pozvao ga da "poduzme sve mjere koje su u njegovoj moći kako bi se izbjegao genocid nad Palestincima u Gazi." U ožujku je ICJ ponovo pozvao Izrael da dozvoli dostavu više pomoći u Pojas Gaze.

Njemačke isporuke oružja Izraelu pred sudom

"Izvozne dozvole za vojnu opremu u vrijednosti od gotovo 300 milijuna eura od strane njemačkih vlasti su prioritetno dodijeljene Izraelu, uzimajući u obzir specifičnu situaciju izraelskog rata u Gazi", ističe pravnik Daniel Müller, koji zastupa Nikaragvu. U okviru te isporuke je vojna oprema u vrijednosti od 20 milijuna eura, kako pojašnjava, bila ratna oprema. Između ostalog, Izraelu je isporučeno 3.000 protuoklopnih projektila, 500.000 metaka za automatsko oružje i eksplozivni materijal, rekao je Müller, pozivajući se na podatke njemačke vlade.

Njemačka se, pored Sjedinjenih Američkih Država, smatra jednim od najbližih saveznika Izraela, a prema podacima Štokholmskog instituta za istraživanje mira SIPRI, Njemačka je bila drugi najveći isporučitelj oružja Izraelu u od 2019. do 2023. godine, odmah nakon Sjedinjenih Američkih Država. Nikaragva protiv Sjedinjenih Američkih Država ne može pokrenuti tužbu jer SAD nije prihvatio da Međunarodni sud pravde može suditi američkim državljanima, odnosno da se Amerikancima sudi izvan zemlje.

Njemačka je svjesna svoje povijesne odgovornosti

Izraelska vojna ofenziva počela je nakon terorističkog napada militantno-islamističkog Hamasa 7. listopada, u kojemu je ubijeno oko 1200 ljudi. Prema Zavodu za zdravstvo koji kontrolira Hamas, u napadima na Gazu ubijeno je više od 33.000 ljudi. Izrael se, s druge strane, poziva na svoje pravo na samoobranu i odbacuje optužbe za genocid.

Njemačka također ističe pravo Izraela na samoobranu, istovremeno inzistirajući na poštivanju humanitarnog međunarodnog prava. U posljednjih nekoliko tjedana, tonovi koji u vezi s tim dolaze iz Njemačke - kao i iz Sjedinjenih Američkih Država - postali su oštriji.

Na početku iznošenja obrane, njemačka predstavnica Tania von Uslar-Gleichen istakla je posebnu odgovornost Njemačke prema Izraelu: "Naša prošlost je razlog zašto je sigurnost Izraela u centru njemačke vanjske politike," iznijela je njemačka zastupnica pred ICJ-om. Njemačka svojim izjavama, kako je još istakla, prije svega želi "pravilno postaviti stvari", posebno što se tiče tvrdnji Nikaragve o broju i kvalitetu isporuka oružja Izraelu.

Isporuka oružja nije jednostavno isporuka oružja

U svojim objašnjenjima pred sudom o njemačkom viđenju činjenične situacije, stručnjak za međunarodno pravo Christian Tams navodi da se pravi razlika između isporuka ratnog oružja i ostale vojne opreme. Kod 98 posto licenciranih izvoznih pošiljki od 7. listopada, riječ je o drugoj vojnoj opremi, koja uglavnom ima umanjene borbene  ili obrambene funkcije, pojasnio je on.

Od listopada 2023. godine, kako je rekao Tams, nije licenciran izvoz artiljerijskih granata, kao ni streljiva za izvoz u Izrael. On je dodao da su licencirani izvozi koje spominje Nikaragva uglavnom pokusna ili municija namijenjena za obučavanje oružanih snaga, koja nije namijenjena za ratne operacije.

Tams je dalje objasnio da njemački postupci odobrenja imaju za cilj osigurati poštivanje međunarodnih humanitarnih obveza i da su oni rigorozniji od međunarodnih propisa.

Bez utjecaja na obustavu sredstava za UNRWA

Tams je također pokušao osporiti optužbu da je Njemačka povukla sredstva za UNRWA. Privremena odluka od 27. siječnja o obustavljanju plaćanja nije imala konkretne posljedice, posebno zato što u to vrijeme nije bilo predviđenih iznosa za uplate. Umjesto toga, kako je rekao, Njemačka je - također putem drugih organizacija - povećala svoju humanitarnu pomoć Palestincima.

Još jedan argument Njemačke, između ostalih, bio je da se bez sudjelovanja Izraela ne može provesti valjani pravni proces. Njemačka je zatražila da se ne donose privremene mjere i da se ovaj slučaj izbriše iz registra suda. Odluka ICJ-a se očekuje za nekoliko tjedana.

Ovaj tekst je prethodno objavljen na njemačkom jeziku.