I Kina daleko od plana gospodarskog rasta

Teoretski je i u Kini pandemija korone „završena“, ali od planirane stope gospodarskog rasta su vrlo daleko. Dok je gospodarski rast u prvom kvartalu bio još 2,2%, u drugom kvartalu gospodarstvo šepa: službeno je rast još samo 0,8%, ekonomisti koje je upitala agencija Reuters procjenjuju da je to zapravo još i manje, tek 0,5%.

„Podaci pokazuju kako je i kineski gospodarski uzlet nakon kraja pandemije nedvosmisleno završen“, smatra ekonomistica Carol Kong iz Commonwealth Bank of Australia. „Ono što vidimo je slab i štucavi rast“.

Doduše ako se usporedi gospodarski rast u proteklih 12 mjeseci, to je zavidnih 6,3%, ali prije godinu dana je još i korona bila u punom jeku, a lock-down kineska svakodnevica. Partijska zadaća gospodarstvu je bila i ove godine ostvariti rast od 5%, ali to će u ovim okolnostima biti teško moguće.

Godina koju je bolje zaboraviti

Makar se može očekivati i kako će službene procjene gospodarskog rasta biti smanjene, ekonomski stručnjaci procjenjuju kako će Kina – ne po prvi put, posegnuti za svojevrsnim gospodarskim dopingom: „Očekujemo da će u sljedećim mjesecima doći do olakšica u politici novca i ciljane fiskalne potpore za ključna područja, između ostalog na tržištu nekretnina i u građevini“, procjenjuju ekonomisti Goldman Sachsa. „Ali te dodatne potpore neće biti čarobno sredstvo: 2023. će za Kinu biti godina koju će najradije zaboraviti.“

Kinesko gospodarstvo ovisi o izvozu, ali i veliko tržište kao što je ono u Njemačkoj ima problema i nema velike potražnje. U lipnju je tako kineski izvoz pao kao što se nije vidjelo još od izbijanja pandemije prije tri godine. Dodatni problem jest i građevinarstvo i tržište nekretnina, što čini dobru četvrtinu kineskog BDP-a. Stručnjaci agencije Reuters konstatiraju kako se ono topi kao snijeg pod ovim srpanjskim suncem: u lipnju je bilo za 20,6% manje nego u istom razdoblju prošle godine, u svibnju 21,5%. 

Nema niti posla za mlade

Što je još gore, pada i potrošnja: u svibnju je promet maloprodaje rastao za 12,7%, u lipnju još samo 3,1%. A kako kineske tvrtke vide da se roba ne prodaje, tako nema niti volje za zapošljavanjem novih suradnika – osobito mladih. Za Kinu gotovo nečuveno, stopa nezaposlenih među mladima je dostigla prošlog mjeseca 21,3%.

Jasno je da će tako slabi gospodarski rast kao domino utjecati na čitavu regiju jugoistoka Azije, ali ne samo tamo. I Njemačka se nadala bržem oporavku tako da – usprkos svim političkim pritiscima osobito iz Washingtona – i dalje računa na tržište Kine, tradicionalno gladno njemačkih kvalitetnih proizvoda. Ali na to se ne treba kladiti, smatra Volker Treier iz Njemačke industrijske i trgovinske komore (DIHT): „Tamo i dalje vlada uporna suzdržanost od konzuma“, izjavio je ovog ponedjeljka. To su shvatile i njemačke tvrtke: po ispitivanju Komore, dobra polovica ih očekuje ove godine u najboljem slučaju isti, vjerojatnije čak i slabiji promet nego prošle godine.

Treier taj dojam potkrepljuje i brojkama: u prvih pet mjeseci ove godine je njemački izvoz robe u Kinu pao za skoro deset posto na 40,6 milijardi eura. No ukupno uzevši, njemački izvoz je u tom razdoblju narastao za 4,5%, što znači da u ovom trenutku tržište Kine nije niti Njemačkoj spas u nevoljama.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu