I Europska komisija bila žrtva kartela proizvođača dizala

Nije prošlo niti mjesec dana od kako je Europska komisija Siemensu izrekla do tada najveću novčanu kaznu u visini od 418 milijuna eura zbog stvaranja kartela oko dalekovoda, no već jučer taj iznos je već rekord iz prošlosti. Europska komisija je zbog stvaranja kartela kod proizvođača dizala i pokretnih stepenica sada izrekla kaznu od 992 milijuna eura, a od toga više od polovice otpada na njemačku kompaniju TyssenKrupp. Zanimljivo je da je tijekom istrage otrkiveno da je i sama Europska komisija bila žrtva ovog kartela.

«Europska komisija je objavila najveću ikada postavljenu kaznu za kartele u visini od 992.312.200 eura kompanijama koje su upletene u kartel dizala i pokretnih stepenica i to za vremensko razdoblje od 1995. do 2004.godine», izjavio je danas glasnogovornik Europske komisije Jonathan Todd.

ThyssenKrupp mora platiti 480 milijuna eura kazne

Najviše pogođene je njemački gigant ThyssenKrupp koji mora platiti sa 480 milijuna eura, zatim Otis iz SAD-a (225 milijuna eura), Schindler iz Švicarske (143 milijuna eura) i Kone iz Finske (142 milijuna eura). Manju kaznu mora platiti i Mitsubishi (1,8 milijuna eura). Spomenuta poduzeća u vremenskom razdoblju od 1995. do 2004.godine dogovarala su naloge i raspisivanje natječaja u Njemačkoj, Belgiji, Nizozemskoj i Luxembourgu na taj način da je svaka kompanija zadržala svoj udio na tržištima.

U pojašnjenju Europske komisije se među ostalim navodi da je kazna za ThyssenKrupp za 50% povećana jer se kod ove njemačke kompanije radi o podzeću koje je već jednom kažnjeno zbog kršenja kartela. 1998. godine ThyssenKrupp je kažnjen zbog dogovora na području čelika. Tvrtke Otis i Kone dobile su umanjene kazne, jer su surađivala s Europskom komisijom u otkrivanju kartela.

Povjerenica za konkurentnost Neelie Kroes je izjavila kako je skandalozno da je ovaj kartel uvećao troškove izgradnje zdanja uključujući i bolnice.

Ostali kažnjeni karteli u prošlosti

Za usporedbu: Europska unija često izriče kazne zbog dogovora oko cijena unutar Unije. Vrlo često su među kompanijama kojima su izrečene kazne nalaze i njemačka poduzeća. Tako se ovoga puta kod proizvođača liftova nalazi ThyssenKrupp, poduzeće koje mora platiti najveću kaznu.

2001. godine Europska komisija kaznila je četiri najveća proizvođača vitamina. Ukupna kazna je iznosila 790 milijuna eura, jer su poduzeća dogovarala cijene vitamina koji su se nalazili u proizvodima za doručak. Najveći grešnik sa 462 milijuna eura kazne je bilo švicarsko poduzeće Hoffmann-La Roche.

Krajem prošloga mjeseca Bruxelles je sa 750 milijuna kaznio kartel mreže visokog napona i dalekovoda, a među kažnjenima se našla i kompanija Siemens koja mora platiti 418 milijuna eura kazne, no protiv takve odluke Siemens se želi braniti pred sudom.

Krajem prošle godine kartel sintetičkog kaučuka među kojima se nalazi i njemački gigant Bayer mora platiti 519 milijuna eura kazne. Njemačko poduzeće Bayer na kraju dobiva kaznu od 200 milijuna eura, koja je kasnije zbog širokog iskaza u cijelom slučaju u potpunosti oproštena.

I na koncu 2002. godine Europska komisija kažnjava kartel u proizvodnji ploća od gipsa, među kojima se nalazi i njemačko poduzeće Knauf koje mora platiti 85,8 milijuna eura kazne. Najveću kaznu od gotovo 250 milijuna eura u ovom slučaju morao je platiti francuski proizvođač Lafarge.