I DW u zlatnoj groznici s NFT-om

Mada vlada svojevrsna zlatna groznica za Non-Fungible Token - NFT kako se zove digitalni zapis s jedinstvenom odredbom o vlasništvu, Sven Wagenknecht nam objašnjava kako samo Community određuje uspjeh - ili neuspjeh u dražbi takvog digitalnog zapisa, na primjer slike ili glazbenog djela. NFT je otkrio i Hollywood preko kojeg trguje animiranim filmovima serije Marvel, a i u nekim kompjutorskim igrama se može tako kupiti "virtualno zemljište". Wagenknecht promatra trgovinu takvim objektima još od početka, a prije svega influenceri, umjetnici ili muzičari koriste dražbe s NFT-om kao vlastitu propagandu i širenje dometa utjecaja i kako bi "stvorili raspoloženje".

No dobar dio Communityja Deutsche Wellea je prilično skeptičan prema tom trendu - što se vidi po komentarima na Twitteru. Od početka smo najavili kako ćemo utržak slike koju smo ponudili na prodaju i koju smo nazvali "PressFreedomX30" proslijediti u dobrotvorne svrhe i uplatiti organizaciji Reporteri bez granica. Ali jedan komentar na mreži kaže: "Podržati novinarstvo i pritom uništavati planetu užasnom umjetnošću nije dobra strategija." Tu sudionik misli na činjenicu što se trgovina takvim djelima provodi u kriptovaluti i preko Blockchaina Ethereuma, a poznata je potrošnja energije kod prometa kriptovalutama.

"Nemojte i vi varati ljude!"

Drugi korisnik je bio još jasniji: "Nemojte i vi početi s tim. To je prijevara i pranje novca." O tome ćemo svakako još izvještavati, ali naša želja je tu bila tek "na vlastitoj koži" ispitati, kako sve to funkcionira.

Odredili smo da dražba traje samo 24 sata i 17. ovog mjeseca nešto prije 21 sat je bila završena. Nije se mnogo toga događalo i na aukciju se javilo samo tri natjecatelja. Na koncu je kupac bio korisnik imena @podre koji je naše djelo platio 0.1337 kriptovalute Ethera. To zapravo nije malo: trenutno je to oko 600 američka dolara.

No daleko od toga da je to i zarada: od te svote najprije aukcijska platforma foundation.app uzme svoju proviziju od 15%. Ostatak će biti proslijeđen Reporterima bez granica, ali zapravo je i naš trošak bio priličan: za stvaranje NFT-a je potreban svojevrsni "pečat" autentičnosti, takozvani Minte. Onda je tu i naknada da se djelo, ako je novo, uopće izloži na dražbi - sve skupa je DW to koštalo preko 350 eura. A onda je tu i razmjerno nepovoljan mjenjački tečaj kriptovalute Ether -što je manje ili više standardna valuta u trgovini NFT-om prema euru tako da je bilanca zapravo - upitna.

Je li to umjetnost?

Pitanja ima još, a ona su se čula i od naših korisnika: što je zapravo vrijednost u tom "originalnom" djelu? "Što je tu 'jedinstveno'? Kupujem li tu dio njemačke medijske povijesti? Ili to mogu odbiti od poreza jer je to uplata za dobrotvorne svrhe?" - pitao je jedan sudionik naše zajednice. Sve su to dobra pitanja na koja niti naši porezni savjetnici ne znaju odgovor: u načelu se uplate dobrotvornim organizacijama u Njemačkoj mogu odbiti od poreza, pod određenim okolnostima se od poreza može odbiti i kupnja umjetničkog djela. Ali barem njemačke porezne urede još nitko nije uvjerio da je i NFT takva "umjetnost".

Je li to doista "prava" vrijednost? Za 69 milijuna dolara za digitalni kolaž umjetnika Beeplea za koliko je prodan ovog ožujka smo već u sferi cijene za koju bi se našao i kakav Leonardo da Vinci. Isti korisnik koji je postavio to pitanje kaže kako je i on već kupio jedan NFT iz takozvane serije Bored Ape (majmuni koji se dosađuju). Razlog kupnje je bio jednostavan: "Tamo mogu biti siguran da ću i kod prodaje postići cijenu koju sam platio."

Jedino se zarađuje - lopatama

Kako se čini, cijena koja je postignuta jest najvažnija odrednica "vrijednosti" ili vrijednost čini to što je djelo dio neke serije djela. Na primjer, tu su CryptoPunks: to je ukupno 10.000 malenih, grubo nacrtanih lica i prema izjavama izumitelja tih CryptoPunks, trenutno se niti jedna figura ne može dobiti ispod 400.000 dolara.

Ali kao što smo vidjeli i u zlatnoj groznici, čuje se i zna samo za slučajeve kad je netko našao bogatu zlatnu žilu i postao bogat. Dovoljno je pogledati na aukcijskim platformama kao što su OpenSea ili Foundation da bi se vidjelo kako čitavo mnoštvo ponuđenih "umjetničkih djela" baš nikoga ne zanima, niti ima jedne jedine ponude. A svi su oni, kao što smo vidjeli, imali priličnih troškova da izlože neko svoje djelo na takvoj dražbi.

Zato možemo reći kako ovo doista jest veoma slično zlatnoj groznici: samo njih nekolicina od mnogo tisuća tragača jest stekla bogatstvo kopajući zlato. Najsigurniji način postati bogat je bilo svim tim lovcima na zlato prodavati opremu: lopate, vreće s grahom i tovarne mazge - a to je i s NFT-om tako.