Hrvatskoj solidne ocjene

Hrvatska je lak slučaj za Europsku uniju, to je zemlja s kojom ima najmanje teškoća, priznao je predsjedavajući Vijeća ministara, slovenski ministar Dimitrij Rupel prije sinoćnjega redovitog godišnjeg sastanka Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje Hrvatske i EU-a u Luxembourgu. Rupel je Vijećem supredsjedao s hrvatskim kolegom Gordanom Jandrokovićem, a sudjelovali su i europski povjerenik za proširenje Olli Rehn te visoki predstavnik za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku Javier Solana.

U zajedničkim stajalištima EU-a ističe se da je u proteklih godinu dana Hrvatska “povećala sposobnost preuzimanja obveza iz članstva u EU-u”, no da su nužni "znatni napori za postizanje potpune usklađenosti” s europskim zakonodavstvom.

Restrukturiranje čeličana i brodogradilišta bez zastoja

Uz zamjerke zbog stanja u pravosuđu i javnoj upravi te zbog nedovoljne borbe protiv korupcije, u Luxembourgu je naglašeno da napredak u usklađivanju zakonodavstva i izgradnja upravnih sposobnosti istovremeno ne prati i napredak primjeni zakona u Hrvatskoj. Vrlo ograničen je primjerice napredak u javnim nabavama za koje se smatra da su glavno leglo korupcije. Europska unija smatra da restrukturiranje čeličana treba dopuniti i provesti bez zastoja kao i poslovne planove za svako pojedino hrvatsko brodogradilište.

Ministar Gordan Jandroković je rekao da je Hrvatska svjesna dobroga što je učinila, ali je svjesna i toga da će idućih mjeseci morati poduzeti dodatne napore. "Zaključak sa sastanka je da na području pravosuđa, brodogradnje i korištenja sredstava iz europskih fondova Hrvatska treba ići dalje i učiniti korak više kako bi ispunila sve ono što se od nje traži”, izvjestio je hrvatski ministar vanjskih poslova.

Propusti u upravljanju financijskom pomoći EU-a

“Važno je da se Hrvatska usredotoči na sva glavna mjerila”, rekao je povjerenik Rehn te posebno izdvojio reformu pravosuđa, borbu protiv korupcije i preustroj brodograđevnoga sektora. On je istaknuo da se Zagreb hitno treba pozabaviti i rješavanjem problema u upravljanju sredstvima iz pretpristupnih fondova EU-a, zbog kojih je Unija Hrvatskoj čak privremeno suspendirala potporu ugovorima iz programa PHARE za 2006. i smanjila iznos IPA programa za pet milijuna eura. "Ako se sve to obavi do lipnja Europska će komisija pripremiti uvjetni putokaz za završetak tehničkih pregovora do kraja 2009. čemu se vrlo nadam, ali to sada zaista ovisi o Hrvatskoj”, rekao je Rehn.

Dogovor o uključivanju Međunarodnog suda samo načelan?

Sva otvorena pitanja sa Slovenijom riješit ćemo u civiliziranom europskom duhu, pa i pitanja granice, poručio je šef hrvatske diplomacije. Slovenski je ministar Rupel, nakon prosvjeda na hrvatsko-slovenskoj granici od proteklog vikenda, poručio da “ti događaji neće utjecati na ozbiljan posao koji se obavlja" te dodao da oni koji izazivaju izgrede ne rade na poboljšanju stanja već žele postići određene političke ciljeve.

Slovenija je jučer u Luxembourgu podijelila članicama poseban komentar na hrvatsko stajalište pripremljeno za sastanak Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje u kojem ističe da Međunarodni sud nije jedina institucija kojoj se dvije zemlje mogu obratiti za rješavanje graničnih prijepora. U slovenskom se tekstu navodi da Bledski dogovor od ljeta 2007. godine načelno uključuje treću stranu za rješavanje graničnih pitanja. Istovremeno se iz diplomatskih izvora doznaje kako Hrvatska u svojim stajalištima tvrdi da je na Bledu izričito dogovoreno rješavanje spora pred Međunarodnim sudom, što slovenski ministar Rupel opovrgava.