Hrvatski vojnici u zemlji sukoba i suprotnosti

Smješten u središnjoj Aziji između nekoć moćnih imperija, Afganistan je desetljećima bio razapet etničkim sukobima i ratovima. Ali ni sadašnjost nije nimalo ružičasta. NATO već godinama pokušava slomiti talibanski otpor i u zemlju vratiti kakav-takav mir. Tisućama kilometara daleko od kuće hrvatski vojnici već šestu godinu sudjeluju u međunarodnoj mirovnoj misiji u Afganistanu. NATO snage iz svih krajeva svijeta, među kojima je trenutno 291 hrvatski vojnik, imaju samo jedan cilj - poraziti talibane i zemlju izvesti na put mira i demokracije. Dok se rat protiv talibana zahuktava ne pita se za cijenu. Američki senat nedavno je odobrio više od 90 milijarda dolara za ratove u Afganistanu i Iraku. Osim novca, Sjednjene Države u Afganistan šalju i svježe snage - čak 20.000 vojnika.

Talibani ne vole kišu

Hrvatski pukovnik Zvonimir Zebec pojašnjava kako hrvatski kontigent trenutno sudjeluje kao potpora afganistanskim snagama sigurnosti. Cilj je, prije svega, obučiti tamošnju vojsku i policiju da se samostalno uhvate u koštac s talibanima i ostalim sigurnosnim izazovima među kojima ne treba zaboraviti i na proizvođače opijuma. Prema riječima našeg sugovornika sigurnosna situacija, između ostalog, ovisi i o vremenskim prilikama. „Ako je vrijeme loše i kišovito, talibana je manje. Ako je vrijeme povoljnije talibani afganistanskim i NATO snagama zadaju puno više neprilika." Osim talibana prijetnju predstavljaju i uzgajivači opijuma. Poharane institucije vlasti tradicionalno su mamac za kriminal svake vrste. Prema nekim podacima, čak 60 % tamošnje ekonomije čini upravo afganistanska narko-industrija. Proizvodnja opijuma je procvjetala nakon što su talibani 2001. zavladali Afganistanom gdje se još uvijek proizvodi više od 90 % svjetskih potreba za opijumom, koji se inače koristi u proizvodnji heroina.

Zemlja suprotnosti – luksuzni hoteli i kuće od blata

Afganistan je zemlja u kojoj se susreću prošlost i sadašnjost, svojevrsni muzej u kojem možete pratiti život od davnih biblijskih dana do modernog doba. Primjerice, pojedini dijelovi Kabula i Mazar-i-Sharifa nalikuju na europske metropole. Međutim, nekoliko koraka dalje ljudi još uvijek žive u kućama koje su sagrađene od blata, naravno bez kanalizacije i vodovoda. Iako Kabul posljednjih godina poprima obrise razvijenih velegradova, postoje i mjesta u južnom dijelu Afganistana gdje se živi kao u neka davna vremena u kojima su automobil ili televizor bili nepoznat pojam. Unatoč žestokim sukobima, naš sugovornik ističe kako ta zemlja krupnim koracima grabi naprijed. „Djeca vrlo brzo odrastaju, odmalena počinju raditi i boriti se za život. U posljednje vrijeme sve više tamošnjeg stanovništva govori strani jezik, prije svega, engleski. Ljudi su željni mira i napretka.“

O Afganistancima sve najbolje

Hrvatski vojnici s tamošnjim narodm imaju samo pozitivna iskustva. “Nikad nisam doživio neku neugodnost. Vidio sam da nas prihvaćaju i da u nama vide osobe koje će im pomoći, osobe koje će im dati potporu i nadu u bolji život“, priča Zebec. Također ističe kako je uvijek inzistirao na tome da naši vojnici poštuju afganistanske običaje, navike i želje. "Riječ je o ljudima koji će vas prihvatiti, udomiti. Vrlo su prijateljski raspoloženi prema nama."

Vrijeme izazova

Prošla godina za snage međunarodne mirovne misije bila je najkrvavija. Višegodišnji napori nisu urodili plodom, talibani još uvijek haraju Afganistanom, zagorčavajući život tamošnjem stanovništvu koje vapi za mirom i stabilnošću. Veliki izazov predstavljaju i predstojeći predsjednički i regionalni izbori. Analitičari upozoravaju kako bi izbore mogao zasjeniti val krvoprolića. Afganistanski predsjednik Hamid Karzai nedavno je pozvao svoju "talibansku braću" da odlože oružje i izađu na izbore 20. kolovoza. Međutim, iskustvo govori da talibani neće tako lako zakopati ratnu sjekiru.

Autor: Goran Prokopec

Odgovorni urednik: Anto Janković