Hrvatski put u EU
8. prosinca 2011Hrvatski put u EU traje gotovo dva desetljeća, zapravo od osamostaljenja i neovisnosti 1992.godine. Hrvatska će nakon Grčke biti jedina zemlja koja će u Europsku uniju ulaziti sama, a ne u "paketu" i bit će prva država koja je prošla novi mehanizam pristupanja, što znači da je do sada najbolje pripemljena zemlja za članstvo u EU-u.
Početak svog dugog puta Hrvatska je započela u studenom 2000.godine, kada je otvorila s Europskom unijom pregovore o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), koji je prva vrsta institucionaliziranja odnosa između EU-a i Hrvatske. SSP sadrži pravila za politički dijalog, pojačanu regionalnu suradnju, odredbe o prometu roba i radnika te prilagodbu nacionalnog zakonodavstva europskom. Sve to nadzire Vijeće za SSP. Za razliku od ranijih europskih ugovora sa zemljama srednje i istočne Europe, SSP je mnogo dublji i detaljniji, jer se radi i o ispunjavanju političkih uvjeta.
Pristupni pregovori su trajali šest godina
Hrvatska je svoj zahtjev za članstvo u Uniji predala u ožujku 2003. godine za vrijeme vlade Ivice Račana. Pola godine kasnije Europska je komisija predala Hrvatskoj opsežan upitnik, a Zagreb je dao odgovore tri mjeseca kasnije. U travnju 2004. godine Europska komisija je izrekla svoje mišljenje i dala preporuku za dodjelu kandidatskog statusa Hrvatskoj. Dva mjeseca kasnije, na lipanjom summitu EU-a, Europsko vijeće je potvrdilo Hrvatskoj status kandidata. Početak pristupnih pregovora odgođen je za pola godine, jer je nekoliko članica Unije zastupalo mišljenje da Hrvatska ne surađuje u potpunosti s Haaškim sudom i zbog toga su pregovori otvoreni tek 3. listopada 2005. godine u Luksemburgu, zajedno s Turskom. U procesu pristupnih pregovora jednogodišnji „screening“ je počeo u listopadu 2005. godine, a prva konferencija o pristupanju 28. listopada 2005. godine. Pregovori su završili zatvaranjem posljednjih od ukupno 35 pregovaračkih poglavlja 30. lipnja 2011. godine. Time su pregovori s Hrvatskom trajali gotovo šest godina, što je dobar prosjek u odnosu na iskustva drugih zemalja.
Godinu dana izgubljeno zbog slovenske blokade
Tijekom pregovora Hrvatska je bila izložena gotovo jednogodišnjoj slovenskoj blokadi, a razlog je bilo neriješeno pitanje granica između Slovenije i Hrvatske. Prijepor je riješen dogovorom Zagreba i Ljubljane da se spor preda arbitražnom sudu.
Slovensku blokadu prvotno je kao glavni razlog svoje ostavke u srpnju 2009. godine navodio premijer Ivo Sanader kojeg je na dužnosti naslijedila Jadranka Kosor. Njezina vlada je u završnoj fazi pregovora i zatvaranja najtežih pregovaračkih poglavlja, prije svega poglavlja Pravosuđe i temeljna prava, morala krenuti u suzbijanje korupcije. U okviru brojnih istraga u posljednje dvije godine otkriveni su ili se istražuju brojni slučajevi i sumnje u korupciju, nepotizam i gospodarski kriminal. Pri tome su optuženi mnogi vodeći članovi HDZ-a, direktori državnih poduzeća, ministri pa i sam bivši premijer. Svi oni ili čekaju na suđenje ili su već osuđeni, a Državno odvjetništvo pokrenulo je istragu čak i protiv samog HDZ-a.
U pet dana promjena vlade i ugovor o pristupanju
Nakon potpisivanja Ugovora o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji preostaje još raspisivanje referenduma na kojem će građani Hrvatske u veljači ili možda tek u ožujku 2012. godine odlučivali o članstvu svoje zemlje. Zemlje članice EU-a u idućih će 18 mjeseci ratificirati Ugovor o pristupanju. Time bi Hrvatska, nakon što je prije dvije godine postala 28. članica NATO-a, 1. srpnja 2013. godine trebala postati također 28. članica Europske unije.
Autor: Alen Legović, Bruxelles
Od. ured.: A. Jung-Grimm