Hrvatski potrošači ne žele niti čuti o koroni

Zemlja čije gospodarstvo uvelike ovisi o potrošnji, kako turista tako i još većim dijelom vlastitih građana, u velikim je problemima kada naiđe bilo kakva kriza koja ugrozi normalno odvijanje gospodarski djelatnosti. Mjere za prevenciju pandemije su gotovo potpuno zaustavile cjelokupno gospodarstvo i u Hrvatskoj, a puni udar na privredu očekuje se zapravo tek nakon što završe sve mjere koje je vlada uvela za ublažavanje posljedica. Nešto pomaže i turistička sezona koja je, čini se, ipak koliko-toliko uspješna, ali ipak definitivno slabija od prethodnih. Tek će se najesen vidjeti koliko će firmi preživjeti krizu i uz koje žrtve.

Zavod za statistiku procijenio je da je rast BDP-a u Hrvatskoj u prvom kvartalu praktički stao (bio je svega 0,4%), dok vlada očekuje da će u ovog godini BDP pasti za 9,4 posto, što je pad kakav se ne pamti. U takvoj situaciji, koliko je realno očekivati da će se građani odlučivati na neku veću potrošnju, ulaganja ili recimo kupovinu nekretnina?

"Želite trošiti? E, baš nećete!"

„Prirodna putanja gospodarstva je da nakon nekog vremena ulazi u recesiju. Ali ovaj put je bilo sve drugačije. Nisu se potrošili akceleratori rasta vezani uz motive potrošnje kućanstava i potrebe za investicijama svih sektora, nego je samo netko na početku korona pandemije rekao 'ostanite kod kuće', zatvorit ćemo škole urede i tvornice, nema nove gradnje, ne možete kupiti nove pločice za kupaonicu ili automobil jer su trgovine i autosaloni zatvoreni, a i majstora je postalo jako teško pronaći. Ukratko kao da nam je netko rekao 'ako i želite trošiti i investirati - e bome nećete', ostat ćete kod kuće. Zatim su epidemiološke mjere ublažene pa smo se postupno otvorili, ali kupaca nije bilo jer su prihodi kućanstva i poduzeća zabilježili su pad, jer se strah uvukao u kosti. Jer nas je korona histerija paralizirala same po sebi“, kaže za Deutsche Welle prof.dr. Marijana Ivanov sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.

Strahu unatoč potrošnja ipak raste. Dok su banke smanjile plasmane kredita i pripremaju se na porast udjela nenaplativih potraživanja kada u listopadu istekne zabrana ovrha, a država pokušava naći načine da smanji potrošnju, fiskalizacija računa u srpnju, kako je izjavio ministar financija Zdravko Marić, pokazuje „nešto ljepšu sliku“ nego što se očekivalo. No i dodaje kako „nije namjera išta uljepšavati, godina je takva kakva je“. Naime, u prvih sedam mjeseci fiskalizirano je 105,7 milijardi kuna, a u istom razdoblju lani 122,7 milijardi kuna. Istovremeno, prihodi proračuna su 10 posto manji nego u lani.

Manje - ali zapravo bi trebalo još mnogo manje

Podaci o potrošnji u trgovini na malo za lipanj pokazuju da je pad u odnosu na lipanj 2019. godine 6,2 posto, no tada je tek krenulo otvaranje granica i strani turisti su krajem mjeseca počeli pristizati. Za usporedbu, pad u travnju, u odnosu na travanj prošle godine bio je 25,5 posto. Indeks očekivanja potrošača negativan je od ožujka, kao i indeksi raspoloženja i pouzdanja potrošača. Ovaj zadnji je, usput, u siječnju prvi put u više od 20 godina zabilježio pozitivnu vrijednost. No, bez obzira na veličinu krize uzrokovane pandemijom, sva tri indeksa bilježe manje negativne vrijednosti nego u godinama velike recesije koja je započela 2008. godine ili vrijednosti indeksa iz sada već stvarno davne 1999.

Još neki pokazatelji ukazuju na to da nije sve (svima) tako crno. Prodaja automobila, odnosno registracije novih automobila, primjerice, polako se oporavljaju nakon kraja ožujka i travnja kada prodaje nije bilo jer jednostavno nije bilo otvorenih salona u kojima biste mogli kupiti automobil. Neki dan objavljeni podaci agencije Promocija plus pokazuju kako je i kod prodaje automobila u Hrvatskoj stanje zapravo manje loše nego što bi se možda moglo očekivati obzirom na okolnosti: u srpnju je registrirano 5132 nova automobila, dakle 1080 manje u odnosu na isti mjesec 2019. godine. Ukupno je u ovoj godini prodano više od 22 tisuće automobila, što je otprilike polovina prošlogodišnje prodaje u istom razdoblju.

Razlog za to svakako može ležati i u pojačanoj kupovini rent-a-car kuća koje su obvezne obnavljati flotu, kao možda i u poticajima za kupovinu električnih automobila - kojih je doduše ukupno kupljeno 123, od čega čak 18 Tesli i pet Jaguara.

Računica zbog državnih poticaja?

Očekivani državni poticaji bi mogli biti i ono što održava cijene nekretnina. Iako je do određenih korekcija došlo, ovisno o lokacijama, svi su stručnjaci i vlasnici agencija za promet nekretninama vrlo oprezni u prognozama što će se dogoditi s tržištem, posebno u Zagrebu, gdje je uz koronu pomutnju izazvao i potres. Promet nekretninama se prepolovio u odnosu na prošlu godinu, ali cijene su opet iznenađujuće stabilne. Nekretnine na moru se i dalje traže, kao i kuće za odmor na kopnu, dok cijene stanova u gradovima ne padaju jer se očekuju državni poticaji.

A interes za njima itekako postoji te su čak postali vruće političko pitanje i uzrok trzavica u vladajućoj koaliciji. Jedan broj ljudi uz poticaje, ali možda i bez njih i dalje želi odlučiti na kupovinu prve nekretnine pa tako iz Udruženja poslovanja nekretninama kažu da je jedan broj ljudi već potpisao predugovore. To znači da će, čak i ako ne prime poticaj, u kupovinu ići putem redovitih kredita.

Normalnost tek "iz inata"?

Pandemija korone traje već preko pola godine i mnogi građani nisu vidjeli da bi sama bolest bila baš toliko opasna: teorije zavjere, koliko god su glupe i opasne, dobile su kredibilitet. Velik broj ljudi vjeruje da zaključavanje ekonomije nije bilo ni potrebno. Većini je dosta svih priča o korona virusu i broju zaraženih. Većina želi nastaviti živjeti normalno - čak i po cijenu rizika, kaže profesorica Ivanov. Iako je činjenica da će mnogi odgoditi sve veće kupnje, a posebno „kapitalne investicije“ poput kuće, stana ili automobila, jedan broj ljudi ipak će se odlučiti na rizik, bilo zato što si ga može priuštiti, bilo iz – inata.

„Taj svojevrsni inat i tvrdoglavost praktično mogu biti okidač snažnije potražnje za kapitalnim investicijama, na sličan način kao što se u turizmu i s njim povezanim djelatnostima bilježe znatno bolji rezultati od očekivanja. Problem je jedino što među tvrdoglavima i sklonima inatu je relativno mali udio onih koji si trenutno mogu priuštiti veće financijske izdatke, odnosno nova kapitalna ulaganja“, ukazuje profesorica ekonomije.

„Velika istina je da se iz ove krize i ne može izaći osim promjenom stava prema nastavku normalnog življenja, potrošnje i investiranja. Jedan put je masovna i vrlo skora dostupnost cjepiva, koje bi se naposljetku za naše tržište moglo raditi i u Hrvatskoj - jer kapacitete i ljude imamo. No ako je taj put vremenski i dalje jako daleko - još dugo nedostupan, a preživjeti trebamo u sadašnjosti - onda nam nema druge nego promjena stava - 'odbacujemo koronu, odbacujemo recesiju' - idemo dalje kao da je sve u redu“, zaključuje Ivanov.