Hrvatski biskupi o ljubavi prema bližnjemu

Nadbiskup zagrebački kardinal Josip Bozanić predvodio je noćas u prepunoj zagrebačkoj katedrali tradicionalnu misu polnoćku.

"Noćas se u ovu našu zagrebačku katedralu, kao i u sve crkve naše domovine Hrvatske i čitavoga svijeta, slijevaju želje i osjećaji svih onih koji pate, traže, nadaju se, bore se, muče i iskreno vole... Mojom biskupskom i našom zajedničkom molitvom budimo glas svakoga ljudskog bića od Boga ljubljenoga, što znači svekolikog napaćenog, izmučenog i strahom pritisnutog čovječanstva", kazao je kardinal.

"Ne bojte se! Evo, javljam vam blagovijest, veliku radost za sav narod! Danas vam se u gradu Davidovu rodio Spasitelj - Krist, Gospodin", ove riječi Božjega anđela, naviještene betlehemskim pastirima, upućene su danas i svima nama. Upućene su nam na jednak način kao i pastirima jer naviješteni događaj neizbrisivo je upisan u našu povijest koju trajno obnavlja uvijek živom i istinskom novošću.. I upravo zato što je upisan u našu povijest, događaj Kristova rođenja neminovno dotiče i obuhvaća naša srca i naš život", rekao je Bozanić.

I moćnici su samo ljudi

Kazavši kako noćas slavimo Božji rođendan na zemlji, kardinal je podsjetio da evađelist Luka u misnom evanđelju opisuje događaje kronološkim slijedom: Josipovo i Marijino putovanje u Betlehem, njihovo traženje i nepronalaženje mjesta u svratištu, Isusovo rođenje u noćnoj tišini i samoći betlehemske štale, anđeoski hvalospjev i navještaj pastirima.

Podsjetio je da se Isusovo rođenje dogodilo u doba vladavine cara Augusta, moćnika svega svijeta. Naglasio je skromnost Kristova dolaska na svijet, njega koji je ušao u ljudsku povijest putem ljudskog života, a kojega su prvi pozdravili pastiri koji su tada bili ljudi na rubu društva. No upravo zbog poniznosti i siromaštva, izabrani su da prime Radosnu vijest o Kristovu rođenju, istaknuo je, uz ostalo, u propovijedi zagrebački nadbiskup.

Kardinal Puljić o nedostatku radosti

Jačanje kršćanske ljubavi i istinskih vrijednosti u društvu treba biti temeljna poruka proslave blagdana Božića, kazao je vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić predvodeći u utorak u sarajevskoj katedrali Srca Isusova polnoćku.

Kardinal Puljić je podsjetio kako je božićna noć noć radosti i slavljenja rođenja Isusa Krista a bdijenje koje ona podrazumijeva ujedno je otvaranje svakog čovjeka toj radosti.

"Danas je tako malo radosti", upozorio je vrhbosanski nadbiskup u svojoj propovjedi u nazočnosti velikog broja vjernika među kojima su bili i hrvatski, američki i njemački veleposlanik u BiH Josip Vrbošić, Charles English i Michael Schmunk.

Posebnu zahvalnost na dolasku i sudjelovanju u misnome slavlju kardinal Puljić izrazio je mitropolitu dabrobosanskom Nikolaju. Kardinal Puljić je kazao kako se radost Božića treba podijeliti s drugima kroz kršćansku ljubav i čovjekoljublje.

"Kada bi to ugradili u javnost bilo bi manje beznađa i svega što truje ljudsko srce", poručio je Puljić založivši se za međusobno praštanje, prihvaćanje i poštovanje kako ljudi u današnjem svijetu ne bi jedni drugima bili suparnici nego suputnici.

U dvjema mostarskim crkvama pred mnoštvom vjernika mise polnoćke predvodili su u utorak mostarsko-duvanjski biskup msgr. Ratko Perić i provincijal Hercegovačke franjevačke provincije Uznesenja blažene djevice Marije fra Ivan Sesar.

Biskup Perić o načelima Europske unije

Biskup Perić je pozvao vjernike da spas traže u "betlehemskoj štalici", te napose kritizirao načela Europske unije, "koja se nudi kao obećana zemlja".

"Hrvatima katolicima Europska unija se nudi kao mesijska zemlja koja samo štiti svoju sebičnu ekonomiju, ima korijene u bezboštvu, a u Ustavu se ne smije spomenuti ime Isusovo", rekao je mostarsko-duvanjski biskup u propovijedi u mostarskoj prvostolnici Marije Majke Crkve.

Dodao je kako je povijest bila puna grijeha i nepravde te da za kršćane predstavlja "put kojim Bog vodi čovječanstvo prema budućnosti i konačnom cilju".

Fra Ivan Sesar pozvao je na misi polnoćki u mostarskoj crkvi Petra i Pavla da slijede Isusov primjer u solidarnosti prema drugim ljudima, obespravljenim i nemoćnim.