Hrvatska zaostaje za svojim susjedima

Svjetska banka zato predlaže ubrzano i odlučno provođenje programa gospodarskog oporavka, jer svakim daljnjim odgađanjem dolazi do većeg troška i do većih potreba za dodatnim prilagodbama. Naime, nastavlja se trend slabe domaće potražnje i pada investicija, a unatoč određenom poboljšanju kreditne aktivnosti za tvrtke, financijski sektor se i dalje štiti od rizika povećanim kamatnim stopama.

Nužna je odlučna provedba Vladinog programa gospodarskog oporavka, pri čemu mogući dolazak Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) ne bi bio nikakav bauk, jer aranžman s MMF-om ne bi bio bitno drugačiji od Vladinog programa, a uputio bi poruku o stabilnosti hrvatskih javnih financija. To su glavni naglasci iz redovnog izvješća Svjetske banke za zemlje EU10, odnosno za nove članice EU-a plus Hrvatsku.

Smanjenje broja javnih službenika

Svjetska banka, inače, smatra da je premijerkin program dobar temelj za nastavak oporavka jer, primjerice, uključuje smanjenje broja javnih službenika za 5 posto. U 20 godina, ističe Svjetska banka, broj javnih službenika narastao je za 20 tisuća dok se za toliko smanjio broj radnika u proizvodnji. Viša ekonomistica Svjetske banke za regiju Sanja Madžarević Šujster imala je jasnu poruku za sindikate: “Javni sektor u Hrvatskoj je prilično velik. Oni, naravno, mogu usporiti. No mogu isto tako biti konstruktivan partner.“

Madžarević Šujster posebno je upozorila na pogoršano stanje na tržištu rada, gdje je uz rast broja prijavljenih na burzu rada, vidljiv i zaokret prema sivoj ekonomiji. Podaci o registriranoj i anketnoj zaposlenosti sugeriraju da je u prvom tromjesečju ove godine broj osoba koje rade “na crno“ porastao na oko 150 tisuća ljudi. Takav trend, upozorava Svjetska banka, dodatno negativno utječe i na buduće mirovine.

Nije rješenje u smanjenju iznosa mirovina

U Hrvatskoj se gotovo izjednačio broj onih koji rade i broj umirovljenika, odnosno taj je odnos 1,28 zaposlenih prema jednom umirovljeniku. Viša ekonomistica Svjetske banke smatra kako nije rješenje u smanjenju iznosa mirovina, nego u mjerama koje će sustav u budućnosti učiniti održivim, poput produljenja radnog vijeka, smanjenja broja prijevremenih umirovljenika i povlaštenih mirovina. Napomenula je, također, da su mirovine u drugom stupu “prilično hitno pitanje“, što ga treba početi hitno rješavati.

Sanja Madžarević Šujster naglasila je da je gospodarski oporavak unutar regije EU10 krhak i neujednačen, a nekolicini država, među kojima je i Hrvatska, za to će trebati više vremena. Najuspješnije države EU10, poput Slovačke, Poljske, Mađarske i Češke, trenutačno ostvaruju solidan rast, dok u Hrvatskoj i dalje prevladava manjak povjerenja u oporavak. Ako Hrvatska želi u idućoj godini osigurati rast, mora sada provesti strukturne promjene u javnim financijama, odnosno riješiti problem neodrživog primarnog deficita, što, pak, znači da Vlada mora staviti javni dug pod kontrolu.

Autorica: Gordana Simonović, Zagreb

Odg. urednica: Marijana Ljubičić