Hrvatska - zadnja u krizu, zadnja iz krize

Proračunski deficiti brojnih industrijskih zemalja, a prije svih Sjedinjenih Američkih Država, predstavljaju ozbiljnu opasnost za stabilnost i razvoj svjetske ekonomije, ustvrdili su predstavnici Brazila i Rusije na proljetnom zasijedanju Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda u Washingtonu. Oni su zabrinuti da bi nova svjetska recesija mogla značajno usporiti njihov vlastiti gospodarski rast. Američki ministar financija Timothy Geithner smatra međutim da ti strahovi nisu opravdani, ali je istovremeno najavio da će američka vlada nedavno najavljenim programom štednje znatno smanjiti ogromni državni dug koji sada iznosi 11 posto ukupnog društvenog proizvoda.

Ni njemački ministar financija Wolfgang Schäuble ne smatra da postoji razlog za veliku zabrinutost – govoreći o Njemačkoj on je naglasio dosadašnje uspjehe u konsolidaciji državnog proračuna usprkos velikim naporima u prevladavanju financijske krize: "Postoje sumnje u solidnost državnih proračuna nekih zemalja, ali nas Nijemce svi toliko hvale da je to već gotovo neugodno. Ponekad toliko pohvala i nije dobro.“

Hrvatska mora štedjeti

Što se Hrvatske tiče, na proljetnom zasijedanju MMF-a i Svjetske banke je naglašeno da bi zemlja u iduće dvije godine trebala prepoloviti svoj proračunski deficit koji je za prošlu godinu iznosio 4,7 posto bruto nacionalnog proizvoda (BDP), prema podacima vlade, dok je vanjski dug dosegao 46 milijardi eura.

Izaslanstvo Ministarstva financija i Hrvatske narodne banke, koje su vodili ministrica financija Martina Dalić i guverner Narodne banke Željko Rohatinski, o provedbi postojećih projekata i zajmova Svjetske banke Hrvatskoj, te o budućoj suradnji i pripremi novih projekata razgovaralo je s čelnicima Svjetske banke za regiju istočne Europe i srednje Azije (ECA) kojoj pripada i Hrvatska. Tijekom ove godine Hrvatska ne očekuje da bi joj mogla biti potrebna pomoć MMF-a.

Hrvatska na začelju

Na brifingu Svjetske banke o regiji istočne Europe i srednje Azije predviđen je prosječan gospodarski rast u ovoj godini od 4,5 posto, te približno isti ili neznatno bolji rast u 2012. S prognozom gospodarskog rasta od 1,5 posto Hrvatska je na začelju skupine, zajedno s Mađarskom i Rumunjskom. "Hrvatska je ušla u krizu posljednja u skupini i prirodno je da će među posljednjima iz nje izići. Štoviše, morat će poduzeti velike strukturalne promjene u gospodarstvu, a njihova je primjena odgođena, i za rezultat treba vremena. Zato mislim da je Hrvatska malo izvan procesa", izjavio je direktor Svjetske banke za Hrvatsku Hongjoo Hahm.

Potrebna je kontrola „banaka u sjeni“

Predsjednik Njemačke savezne banke Axel Weber, koji krajem travnja odlazi s funkcije, ukazao je na dobar razvoj privrede u svojoj zemlji te naglasio da trenutno sve ukazuje na to da će se taj trend nastaviti. To bi Njemačkoj moglo omogućiti da srednjoročno smanji svoj državni dug na ispod dva posto ukupnog gospodarskog proizvoda, što znači znatno ispod kriterija koji su dogovoreni za stabilnost eura.

Ministar Schäuble tome nije proturječio, ali je ukazao i na rizike. Prije svega to su veliki bankarski sustavi razvijenih zemalja s jedne strane, te tendencije pretjeranog napuhavanja gospodarstava u zemljama ubrzanog gospodarskog razvoja. Kako bi se nova svjetska kriza spriječila, potrebno je bolje kontrolirati moćne financijske institute, i to prije svega one koji nemaju status banaka. To se u prvom redu odnosi na velike mirovinske fondove, Investicijske fondove i Hedge-fondove. Te takozvane „banke u sjeni“ do sada nisu bile dovoljno kontrolirane, što je bio važan faktor pri izbijanju nedavne svjetske financijske krize.

Kao veliki uspjeh navodi se dogovor o uspostavi sustava za uzbunu kojim bi se ubuduće na vrijeme mogle ustanoviti destabilizirajuće i po svjetsko gospodarstvo opasne tendencije. U tu svrhu će se obaviti financijski monitoring šest velikih svjetskih ekonomija – Njemačke, Francuske, Japana, Velike Britanije, SAD-a i Kine.

Autori: R. Wenkel / Hina / Z. Arbutina

Odg. ur.: D. Dragojević