Hrvatska ne zna "uzeti" novac Europske unije?
3. veljače 2012
U Bruxellesu je Europski revizijski sud predstavio svoje izvješće pod naslovom „Je li pomoć Europske unije omogućila jačanje hrvatskih kapaciteta za upravljanje fondovima nakon pristupanja“.
U raspodjeli nešto više od jedne milijarde eura pomoći Hrvatskoj pojavili su se veliki problemi, kritizira Europski revizorski sud u izvještaju za Hrvatsku na 50 stranica. Tako je primjerice od planiranih 1.000 osoba, trening za upravljanje fondovima završilo samo 90 polaznika. U slučaju posebno važnog programa potpore za poljoprivredu lokalno predstavništvo Komisije, odnosno Delegacija EU-a u Zagrebu, tek je nakon četiri godine ustanovila da i hrvatska vlada ima praktično gotovo isti program ali sa znatno manje administracije.
Teško usporediti hrvatski učinak s bivšim kandidatima
Zbog slabosti u postupcima javne nabave, Delegacija u Zagrebu često je morala vraćati dokumentaciju na doradu, što je usporavalo provedbu projekata, a što se moglo izbjeći da je dokumentacija bila pripremljena u skladu s europskim pravilima, stoji među ostalim u izvješću. Hrvatska nije dobro iskoristila mogućnosti korištenja pristupnih fondova, poručuju iz Europskog suda za reviziju. Tako u pet županija nije prihvaćen niti je prošao niti jedan projekt. Za područje okoliša iskorišteno je tek dva posto sredstava, a za ruralni razvoj tek devet posto.
No na pitanje, je li Hrvatska u usporedbi sa zemljama koje su ranije ušle u EU i također koristile pretpristupne fonde bolja ili lošija, iz Europskog suda za reviziju su poručili da je to teško usporediti, jer je Hrvatska zasigurno profitirala od pouka koje je Europska unija imala iz ranijih krugova proširenja. „Europska komisija je zasigurno svoj posao s Hrvatskom odradila bolje nego ranije s bivšim pristupajućim zemljama“, poručuju iz Europskog suda za reviziju.
„Pretpristupna pomoć uvelike je pridonijela jačanju administrativnih kapaciteta za povlačenje sredstava iz europskih fondova, ali potreban je daljnji napredak koji se može postići do ulaska Hrvatske u Europsku uniju“, naglasio je Juan Ramallo Massanet, član Europskog revizorskog suda prilikom predstavljanja izvješća ovog europskog tijela.
Hrvatska za pripreme članstva dobiva pomoć od Europske unije još od 2001.godine. Od 2001. do 2006. u Zagreb se "slilo" 195 milijuna eura, a do kraja 2013. i tekućeg financijskog razdoblja, godišnje Hrvatska dobiva 150 milijuna eura. Nakon članstva, Hrvatska ima pravo na godišnje subvencije Europske unije u visini između 1,18 i 1,37 milijarda eura.
Korupcija kao jedan razlog za neuspjeh
To je velik novac za Hrvatsku, ali u pripremama kako ta sredstva smišljeno koristiti za modernizaciju državne uprave i gospodarstva, nešto je krenulo u pogrešnom smjeru. Na primjer, kod izgradnje transparetnog sustava javnih nabava: 2007. godine Delegacija Europske unije u Zagrebu odbacila je 60 posto svih zahtjeva koji su stigli od hrvatskih vlasti. Jedan od glavnih razloga bila je korupcija.
«U području Kohezijskih i strukturnih fondova, učenje kroz praksu pokazalo se izrazito korisnim, premda je važnost koja je pridavana velikim infrastrukturnim projektima bila na štetu drugih projekata, prije svega na lokalnoj i regionalnoj razini», stoji u izvješću o Hrvatskoj. Pri tome se davala vrlo mala pozornost projektima vrijednima manje od 50 milijuna eura.
Nekoliko pokušaja modernizacije hrvatskog gospodarstva ostalo je bez uspjeha, a nastojanja su otišla u prazno. U nekoliko županija Europska unija je osnovala «partnerstva za zapošljavanje». No spomenuta pomoć naglo je prekinuta kada je Europska unija obustavila projekte za tržište rada 2008. godine, jer očigledno hrvatske vlasti nisu imale niti novaca niti interesa za nastavak europskih projekata.
Rezultati različiti: zabrinutost za poljoprivredu
Europski revizijski sud u svojem izvješću došao je do različitih rezultata. Posebno zabrinjavajuće je stanje na području poljoprivrede. Posebice oko potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju u Hrvatskoj koji su posebno zanimljivi za mala i srednja poduzeća, Hrvatska je imala poteškoća s povlačenjem sredstava. Tako je za ta područja 2007. i 2008. godine Hrvatska povula oko 25 milijuna eura, a do svibnja prošle godine od 51 milijun, potrošilo se tek 16,9 milijuna eura, znači trećina sredstava za konkretne projekte. Sredstva su se morala potrošiti do kraja 2011. godine. Europska sredstva koja su stajala na raspolaganju u okviru programa Sapard iskorištena su u visini od 48 posto. S novcem Europske unije zaključeno je tek 23 posto planiranih projekata. Posebno loše pripremljeni sektori za povlačenje sredstava Europske unije bio je mliječni sektor, sektor staklenika kao i sektor za uzgoj voća i povrća.
Pozitivan rezultat je ostvaren na području podupiranja borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala. 2001. godine posebno u tu svrhu osnovani USKOK dobio je od 2002. do 2007. pomoć Europske unije, a 2009. otvareni su prvi rezultati, «jer je tada prijavljen velik broj slučajeva korupcije».
Na kraju izvještaja u preporukama se ukazuje na potrebu stvaranja portfelja "zrelih" projekata kako bi se u potpunosti mogla povući povećana sredstva dostupna Hrvatskoj nakon njezina pristupanja Europskoj uniji. U tom smislu preporučuje se da se dovrši potrebna tehnička dokumentacija za velike projekte kojima je dosada posvećivana velika pozornost i da se posebna pozornost posveti uspostavi dodatnog portfelja projekata vrijednih ispod 50 milijuna eura.
Europski revizorski sud na kraju dolazi do zaključka da je pretpristupna pomoć Europske unije dala Hrvatskoj važan doprinos u izgradnji svojih kapaciteta za upravljanje opširnih i opsežnih potpora Unije, koje će Hrvatska, kada postane članica, imati pravo koristiti. Potpora Unije Hrvatskoj temeljila se na primjerenom planiranju i raspolagala je iskustvima ranijih krugova proširenja Europske unije. Ipak, Europski revizirski sud navodi da još nisu ostvareni ciljevi te se mora nastaviti s izgradnjom kapaciteta. U svojoj preporuci Europski revizijski sud naglašava potrebu pojačane potpore izgradnje kapaciteta na području izdavanja naloga, regionalnih ureda, pripreme projekata, programa ruralnog razvoja i mjera za borbu protiv korupcije. Na koncu Europski revizijski sud preporuča Europskoj komisiji da iskustva prikupljena u Hrvatskoj u okviru upravljanja sredstvima pristupne pomoći uzme u obzir prilikom svojeg rada s drugim zemljama.
Na kraju u svojem izvješću pod rednim brojem 14 za 2011. godinu Europski je revizijski sud upozorio na opasnost da bi se slabo korištenje fondova moglo nastaviti za Hrvatsku i nakon njezina punopravnog članstva.
Autor : Alen Legović, Bruxelles
Od. ured. : S. Matić