Jačanje prijateljskih odnosa

Hrvatski premijer Tihomir Orešković u svom je nastupnom posjetu Njemačkoj s kancelarkom Angelom Merkel uglavnom razgovarao o gospodarstvu. Dogovoreni su i neki projekti, poput ponovnog pokretanje „Njemačko-hrvatskog foruma“, koji bi trebali potaknuti njemačke investicije u Hrvatsku. No u jeku izbjegličke krize i predstojećeg sastanka Europskog vijeća, i ova tema se našla u središtu razgovora dvoje državnika.

U razgovoru za DW tijekom njegova boravka u Berlinu Tihomir Orešković objašnjava zašto ne treba očekivati čuda od predstojećeg summita EU-Turska i zašto bi Hrvatska trebala preuzeti ulogu lokomotive na području jugoistočne Europe.

DW: Nekako se u posljednje vrijeme stekao dojam da Hrvatska i Njemačka nemaju istu viziju rješenja izbjegličke krize. Danas ste Vi i kancelarka demonstrirali jedinstvo. Gdje se slažete, a gdje ne?

Situacija je komplicirana. Svi tražimo nekakvo rješenje. Svi shvaćamo da je situacija vrlo teška. Hrvatska se zajedno sa svojim susjedima koordinirala i radimo zajedno kako se ne bi stvarale veće napetosti. To je jedno rješenje. No mi se slažemo i s Njemačkom u tomu da treba intenzivirati suradnju s Turskom i usredotočiti se na rješenje u Grčkoj jer ako proradi sustav hotspotova (prihvatnih centara na vanjskim granicama EU-a, op. ur.) onda više neće ni biti potrebe za tom balkanskom rutom. Samo, u tomu moramo pomoći Grčkoj i to ne samo novcem. Slažemo se s Berlinom da se vanjske granice EU-a moraju bolje osigurati i da šengenski sustav mora ponovno stupiti na snagu. A dugoročno moramo suzbijati i uzroke izbjeglištva. I što se toga tiče, tu smo 100 posto na strani Berlina.

Mnogo nade se polaže u zajednički sastanak Europskog vijeća i Turske u ponedjeljak. Jeste li optimistični glede ishoda ovog susreta na vrhu?

Ja sam uvijek optimist, ali radi se o jednom procesu. Neće sve stvari biti riješene na tom summitu. No već je veliki napredak i sama činjenica da je Turska za stolom po prvi put. Možda postoje prevelika očekivanja od toga što sve Turska može učiniti. No nakon ponedjeljka će neke stvari biti jasnije i nadam se da će se stvari početi kretati u pravom smjeru.

Kada govorimo o suradnji s Njemačkom, tu u posljednje vrijeme u Europi postoje mnoga stajališta, često povijesno određena. Kako vi, koji ste većinu života proveli u Kanadi doživljavate Njemačku i njezinu ulogu u Europi?

Iako sam živio u Kanadi mnogo vremena sam provodio u Europi i dobro sam kroz poslovne kontakte upoznat s Njemačkom. To je jedna složna zemlja, jaka gospodarska sila. I upravo tu mi možemo puno naučiti od Njemačke, pogotovo što se gospodarstva tiče.

Kad je vanjska politika nove hrvatske vlade u pitanju nekako se stječe dojam da je pozornost usmjerena prema susjedstvu i zemljama tzv. Višegradske skupine. Igra li Njemačka manju ulogu za Hrvatsku nego prije?

Moja poruka je jasna, mi smo bili partneri ali moramo pojačati suradnju. Ali to ovisi o Hrvatskoj. Mi moramo pronaći načina kako poboljšati investicijsku klimu. A to možemo najbolje ostvariti kroz stalni kontakt. Mislim da mi nažalost u posljednje vrijeme nismo imali kontakte, ne samo s Nijemcima nego i s dosta drugih zemalja poput Mađarske recimo i ostalih susjeda. I mi sada moramo krenuti s jačanjem tih odnosa. I zato sam odmah krenuo sa susretima, danas s kancelarkom Merkel, a uskoro slijede i drugi u Europi. Mi moramo početi komunicirati.

Njemački gospodarstvenici se već godinama žale na lošu investicijsku klimu u Hrvatskoj. Predsjednica parlamentarne njemačko-hrvatske skupine prijateljstva Astrid Freudenstein je nedavno naglasila kako se nada da će se to dolaskom nove vlade u Hrvatskoj promijeniti. Što ste obećali Nijemcima i mnogim potencijalnim ulagačima ovdje, što će se primijeniti?

Bio sam i ja sam investitor i znam što oni traže. Investitori traže stabilnost. Recimo kod poreza. Ako neka država svakih šest mjeseci mijenja poreznu politiku onda nitko u tu zemlju neće ulagati. Druga stvar je pravosuđe. Investitor mora imati zaštitu sa zakonske strane, da su zakoni takvi da će štititi ulagača. I tu mi moramo s potencijalnim ulagačima jače komunicirati, da im pružimo sigurnost.

Na kojim područjima bi se gospodarska suradnja između Hrvatske i Njemačke mogla intenzivirati?

Ono što smo dogovorili je oživljavanje jednog Hrvatsko-njemačkog foruma i to već sredinom godine, gdje ćemo spojiti ulagače, tvrtke iz Njemačke i Hrvatske i gdje ćemo sjest i konkretno potražiti gdje su konkretne mogućnosti. To do sad nikad nismo radili. Mislim da bi Njemačka mogla investirati na polju energetike, infrastrukture i IT-sektora. Tu ima mnogo potencijala.

Neki dan ste se susreli s Aleksandrom Vučićem, u nekoliko navrata ste isticali potrebu jačanja odnosa sa susjedima. Hoće li Hrvatska pokušati ponovno aktivirati svoju ulogu mosta između EU-a i regije jugoistočne Europe kao što je to u prošlosti bilo isticano, ali je zapostavljeno unatoč tomu što su to, ne samo Berlin, nego i ostali EU-partneri podržavali?

Ja tu svakako vidim ulogu Hrvatske kao lidera u regiji. Kada sam prvi put bio u Bruxellesu imao sam priliku naći se s premijerom Velike Britanije Davidom Cameronom i njegova glavna poruka je bila da podržimo naše susjede na putu ka Europskoj uniji. Jer to će biti dobro za stabilnost u regiji ali i jačanje gospodarskih odnosa. Srbiji, Bosni i Hercegovini ćemo pružiti podršku i to sam naglasio i danas tijekom sastanka s kancelarkom Merkel. S njom sam razgovarao o tomu kako treba podržati ubrzanje procesa približavanja Srbije i Bosne i Hercegovine Europskoj uniji. Naravno da i one trebaju ispuniti sve kriterije kao što ih je i Hrvatska ispunila ali od nas će imati podršku. Zašto? Zato jer članstvo u EU-u nije samo za nas kao susjede dobro nego je to dobro i za čitavu Europu. To otvara put i mnogim infrastrukturnim projektima, boljem povezivanju.

Vi ste najveći dio života proveli u iseljeništvu. Od osnivanja Hrvatske se govori o ogromnom potencijalu koji ovdje leži no od toga se malo realiziralo. Hoćete li Vi kao netko tko i sam dolazi iz tog miljea pokušati promijeniti nešto na planu jačeg iskorištavanja potencijala iseljenika?

U iseljeništvu leži ogroman potencijal. I danas sam upoznao mnoge Hrvate koji imaju jako dobre ideje. Takvih ideja nema samo u Njemačkoj nego svugdje gdje žive naši iseljenici. No iseljeništvo je i veliki potencijal što se tiče investicija u Hrvatsku. Mi moramo mnoge koji su dosad htjeli investirati ali se nisu usudili uvjeriti da se to isplati. Otvoriti im šanse. Evo i ja sam možda primjer za nekoga tko je odrastao vani ali se vratio. Mislim da moramo danas-sutra i mlade znanstvenike privoljeti da se vrate. No to je pitanje općeg boljitka u zemlji i zato moramo raditi na jačanju standarda i stvaranju uvjeta za bolji život. Jer bez toga nema budućnosti. U oporavku gospodarstva leži ključ.

Razgovor vodio Nenad Kreizer.