„Hrvatska bi trebala biti najbolja prijateljica Makedonije“
31. siječnja 2021
„Poštovani gospodine predsjedniče Vlade, (…) hoćete li i na koji način intervenirati kako biste osigurali da se pristupni proces odvija u dobroj vjeri i da unutar njega Sjeverna Makedonija bude zaštićena od pokušaja Bugarske da taj proces zloupotrijebi za rješavanje otvorenih bilateralnih pitanja sa Sjevernom Makedonijom?“
Bojan Glavašević, nezavisni zastupnik u Hrvatskom saboru, 20.11.2020. u pismenom je obliku ovo pitanje uputio hrvatskom premijeru Andreju Plenkoviću. Povod za to su, kako piše, bile „sve češće zabrinjavajuće izjave bugarskih dužnosnika koji osporavaju jezik, kulturu i identitet Republike Sjeverne Makedonije“.
Hrvatska bi morala zaštiti S. Makedoniju od nacionalističkog „bullyinga“ od strane Bugarske, a kao najmlađa članica EU-a demonstrirati solidarnost s građanima Makedonije i njihovim pravom na samoopredjeljenje, kaže Glavašević za DW i dodaje:
„Solidarnost s nacionalizmom nije vrijednost Europske unije. Bugarski veto motiviran je isključivo nacionalizmom i pokušajima GERB-a da kod svojih građana tako skrene pažnju s korupcijskih afera te stranke i njezinog lidera."
„I Zaev je griješio…"
Bojan Glavašević je član oporbenog zeleno-lijevog bloka, zastupničko pitanje je postavio kao potpredsjednik Saborskog odbora za EU poslove. Smatra da EU, uključujući i aktualnu hrvatsku vladu, do sada nije dovoljno valorizirala promjene koje je S. Makedonija uspjela provesti nakon odlaska Gruevskog. Ipak napominje da dio odgovornosti za sadašnji status quo snosi i vlada u Skopju:
„Mislim da je i Zaev griješio, da je radio ustupke na mjestima na kojima nije trebao, ali to su greške koje će, nadam se, biti moguće ispraviti nakon izbora u Bugarskoj."
Na temelju Poslovnika Hrvatskog sabora, odgovor u pisanom obliku na postavljeno zastupničko pitanje Vlada je trebala Glavaševiću dostaviti u roku od 30 dana. Ali odgovor nije stigao u roku – nego tek dva mjeseca kasnije (22.1.2021.) – slučajno ili ne, tek nakon što je on tijekom zapaženog govora u Hrvatskom parlamentu oštro kritizirao EU politiku hrvatske vlade - koja tvrdi da se upravo tijekom njezinog predsjedanja Vijećem EU-a u prvom polugodištu 2020. dogodilo „malo čudo“ po pitanju proširenja Unije - odnosno početka pretpristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom.
Zastupnik Glavašević upitao je tada premijera Plenkovića „osjeća li Makedonija danas pozitivne efekte tog navodnog malog čuda?“ Odnosno je li se Hrvatska na „bilo koji način angažirala oko osiguravanja pravednog tretmana te zemlje kandidatkinje?“
„Dobri prijatelji ne zatvaraju oči pred nepravdom“
„Što zemlje kandidatkinje poput S. Makedonije ili Albanije, odnosno njihovi građani mogu očekivati na putu u EU ako zemlje članice, pa i one poput Hrvatske koje su na svojoj koži iskusile nepravedan tretman u pristupnom procesu, šute na pokušaj zavrtanja ruke kako bi neka zemlja članica ostvarila korist?“, pita se oporbeni zastupnik.
Pritom misli i na dugotrajnu slovensku blokadu hrvatskih pristupnih pregovora. Hrvatski premijer Plenković bi se i sam morao dobro sjećati tih dana – on je i tada bio član pregovaračkog tima RH.
„Možemo li mirne savjesti gledati kako se gotovo identična stvar sad događa Makedoniji i ne činiti ništa? Dobri prijatelji ne zatvaraju oči pred nepravdom“, poručio je Glavašević šefu hrvatske vlade.
Je li to zatvaranje očiju i šutnja u prijestolnicama EU-članica nakon bugarskog veta protiv S. Makedonije samo znak umora od proširenja? „Dio te šutnje svakako je vezan za politiku Europske pučke stranke (EPP) i podrške koje se njezine članice trude dati Bojku Borisovu. To ide na štetu Makedonije, i to treba mijenjati."
Hrvatsko iskustvo sa slovenskom blokadom bi po njegovom mišljenju moglo biti dobar primjer za Skopje i Sofiju kako se konflikt može riješiti konstruktivno, i to na bilateralnoj razini, a ne u sklopu pristupnih pregovora:
„Spor možda nikad neće biti riješen de iure, ali takvih neriješenih sporova u EU ima jako puno, samo više nisu izvor političkih sukoba. Dakle - riješeni su de facto."
„Rješavanje pitanja makedonskog jezika"
Hrvatska vlada u odgovoru na zastupničko pitanje navodi kako Zagreb „snažno podržava“ put S. Makedonije u EU, te da je za vrijeme hrvatskog predsjedanja Vijeće, EU-a u prvom polugodištu 2020 bilo puno aktivnosti oko proširenja. Vlada RH smatra da se probleme treba rješavati bilateralno, a ne u sklopu pristupnih pregovora – ali premijer ne navodi što će (i ako da: kako) poduzeti kako bi se ukinulo trenutnu bugarsku blokadu? Nejasan je ipak stav Vlade po pitanju makedonskog jezika. Zagreb naime u pismenom odgovoru piše da je „rješavanje pitanja jezika" važno za sporazum s EU.
Glavašević, po struci lingvist, za DW kaže da po pitanju makedonskog jezika nema ništa nepoznato i neriješeno. Tijekom fakulteta je i sam učio makedonski (jedan semestar), i ima jasan i politički i lingvistički stav o tom jeziku. A taj je stav demonstrirao i jednim tvitom – na makedonskom:
„Činilo mi se poštenim da, kad govorimo o Makedoniji i Makedoncima, to činimo i na njihovom jeziku. Time pokazujemo da ih prihvaćamo i da ih zbilja želimo u Uniji, da su oni u pristupnom procesu subjekt a ne objekt. Makedonija je zemlja s kojom dijelom snažne povijesne, kulturne i druge veze. I Hrvatska bi joj trebala biti najbolja prijateljica na njezinom europskom putu."
Zastupnik oporbenog zeleno-lijevog bloka pretpostavlja da vladajući HDZ (Hrvatska demokratska zajednica) stavom oko makedonskog jezika podržava bugarsku poziciju na temelju jednostavne političke motivacije, a ne lingvističke argumentacije – HDZ i GERB bugarskog premijera Borisova su naime dio iste političke „obitelji“ – Europske pučke stranke (EPP).