Hrvatska bez e-propusnica

U Hrvatskoj je od njihovog uvođenja neposredno nakon potresa u Zagrebu izdano 2.202.518 e-propusnica. Neke od njih bile su jednodnevne, neke su vrijedile više dana, daleko najveći broj izdavan je na 14 dana, a neke i na dulje. Više od 1,9 milijuna propusnica je isteklo, a oko 245 tisuća je još važeće, kaže statistika.

Većina, njih milijun i 152 tisuće izdane su radi putovanja s posla i na posao između raznih jedinica lokalne samouprave, pokazuju podaci koje je DW dobio od Nacionalnog stožera Civilne zaštite. Još 126 tisuća bile su izdane za dnevne migracije zaposlenih u pružanju zdravstvene i veterinarske zaštite, dostavu lijekova i sanitetskog materijala, održavanje komunalne djelatnosti, vodoopskrbe i odvodnje te opskrbe plinom i strujom.

Više od 686 tisuća izdano je, pak, iz „vitalnih obiteljskih razloga, poput pružanja skrbi djeci i starijim osobama ili kupovina hrane i potrepština", dakle u slučajevima kada su obitelji stanovale u različitim općinama, čak i ako je riječ o relativno malim udaljenostima.

Ako je išta ova kriza dokazala, to je da je digitalizaciju usluga države moguće napraviti i to funkcionalno, brzo i efikasno. Samo treba htjeti. Ili morati.

Apsurdnost teritorijalnog ustroja

Ogromna nevolja u kojoj su se našli stanovnici općina koji su morali po hranu u trgovinu u susjednu općinu ili čiji su roditelji ili rodbina ostali odsječeni u drugim jedinicama lokalne samouprave, seljaci koji nisu mogli do svojih njiva, da nabrojimo samo neke od problema, ogolio je problem apsurdno prevelikog broja općina u Hrvatskoj koji u najvećem broju slučajeva ne služi lakšem ostvarivanju potreba građana već kao mehanizam za uhljebljivanje stranačke mašinerije. No, s druge strane, ta je rascjepkanost omogućila praktički potpuno zaustavljanje svakog kretanja stanovnika, čemu svjedoče i podaci o ogromnom padu prometa autocestama, ali i potrošnje goriva, čija je cijena k tome uslijed svjetskog pada potražnje, pala na razine posljednji puta zabilježene 2009. godine.

Iz Stožera kažu kako su propusnice ograničile kretanje ljudi i na taj način smanjile mogućnost prijenosa virusa. „U tom smislu je bilo vrlo važno ograničavanje ulaska naših i stranih državljana, potencijalnih prijenosnika infekcije, na minimum", kazali su nam iz Stožera. S time se slaže i epidemiolog dr. Bernard Kaić jer su, kaže, one dovele do toga da su se ljudi manje kretali.

„Nakon potresa je bilo slučajeva ljudi koji su odmah otišli u svoje vikendice, pa recimo oboljeli tamo. Nije toga bilo puno, ali je nekoliko slučajeva bilo. Tada je vrlo brzo uvedena ta restrikcija kretanja, a da nije uvedena vjerojatno bi se broj zaraženih raspršio više nego što jest. U kojoj je to mjeri ipak doprinijelo u odnosu na druge mjere, teško je reći, ali utjecaja je svakako imalo", zaključuje.

Kaić se slaže da je to najlakši način da se neki prostor izolira, kao što je bio slučaj s Murterom, koji bio stavljen u potpunu karantenu, te Brač, u kojem je jedino u cijeloj zemlji ostao sustav propusnica za dolazak na otok, ali i za kretanje između općina na tom otoku. „I psihološki je djelovalo to na ljude kad su znali da ne smiju napuštati prebivalište, bilo im je jasnije da ne trebaju previše napuštati ni kuću, već ostati što više kod kuće", kaže Kaić.

Propusnice funkcioniraju, ako nema previše iznimki i „omekšavanja"

„Propusnice su jedan od mogućih oblika ograničavanja kretanja unutar prostora zahvaćenog epidemijom. One su "rupica" kroz koju je dopušteno kontrolirano curenje kroz karantenski zatvorene (separirane) geografske prostore. I zaista su učinkovite - ukoliko se prakticiraju onako kako su zamišljene, bez "omekšavanja" i iznimki", komentirao je, pak, za DW poznati osječki liječnik dr. Igor Berecki.

Sustav je nakon početnih problema funkcionirao prilično dobro, gotovo automatski. Bilo je u tih više od dva milijuna i zlouporaba, odlazaka „na mise" što je uvaženo kao dobar razlog za dopuštanje epidemiološkog rizika, pa i zahtjeva od strane osoba u karanteni, pa čak i zaraženih koje su zatražile da im se dopusti putovanje.

No, sve u svemu, sustav je obavio svoju funkciju, a tijekom vremena je i usavršen. U to se autor ovog teksta uvjerio i sam, izvadivši taman prije njihovog ukidanja propusnice za sebe i obitelj kako bismo posjetili vikendicu. To je točno uoči 1. svibnja dodano pod razloge za „putovanje iz vitalnih obiteljskih razloga", kako bi građani mogli okopati vrtove i urediti vikendice, a iznajmljivači početi priređivati svoje apartmane na moru. Bio je dovoljan zahtjev predan preko sustava e-Građani i stiže potvrda da će moj zahtjev biti obrađen u najkraćem mogućem roku. I stiže, ali – odbijenica. Doista za svega nekoliko minuta. Razlog – nisam naveo točan kućni broj adrese na koju idem. Ponovljen zahtjev i – nikakav problem, odobrena mi je propusnica.

Povratak propusnicama – uvijek mogućnost

Na izlazu iz Zagreba gužva zbog suženja koje je policija postavila kako bi mogla pregledavati vozila, no to ne čini. Na polupraznoj autocesti ne mogu ne primijetiti određeni broj vozila austrijskih, pa i njemačkih registracija. Nije, ipak, riječ o turistima, već o hrvatskim građanima koji su iskoristili prvo popuštanje mjera u europskim zemljama kako bi se vratili u Hrvatsku. Proputovali smo međutim 300 kilometara prije nego nam je itko pogledao propusnice, na izlasku s autoceste gdje je policija zaustavljala sve automobile. Brzo pregled otiskane propusnice i policajka nas ljubazno pušta dalje.

Vikend nakon toga, potpuno drugačija slika – otvorene granice i 15-ak tisuća prelazaka samo u petak i subotu. Na granicama gužve kao u najboljim danima. Vraćaju se Hrvati, dolaze Slovenci, ali i drugi strani državljani koji imaju nekretnine ili brodove u Hrvatskoj, no dolaze i prvi turisti. Epidemiološka je situacija dobra, u Hrvatskoj se zadnjih dana bilježi svega nekoliko novozaraženih na dan, u Sloveniji nijedan. Popuštanje mjera događa se svuda, a potpuno otvaranje EU je predvidjela za 15. lipanj.

Hoće li se takva situacija doista održati sada kada ljudi počnu nesmetano kolati među općinama, županijama, ali i državama, će svakako ovisiti i o tome hoće li se držati ostalih propisanih epidemioloških mjera. U suprotnom: „Sustav e-Propusnica može se vrlo brzo aktivirati kad to epidemiološka situacija zatraži" stoji naime još u odgovoru Nacionalnog stožera Deutsche Welleu.