1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Hrvati očekuju ispriku Tadića za Vukovar

20. srpnja 2010

Izjava srbijanskog predsjednika Borisa Tadića kako se može očekivati njegov posjet Vukovaru, naišla je na pozitivne reakcije u Hrvatskoj. Građani bi pozdravili tu gestu ako bi ju pratila isprika za zločine u Vukovaru.

https://p.dw.com/p/OPe3
Boris TadićFoto: DPA
Vukovar, 18. studenoga 1991.: pripadnici Jugoslavenske vojske i srpskih paravojnih snaga tjeraju preživjele Hrvate
Vukovar, 18. studenoga 1991.: pripadnici Jugoslavenske vojske i srpskih paravojnih snaga tjeraju preživjele HrvateFoto: AP

Srbijanski predsjednik Boris Tadić dobrodošao je u Vukovar, izjavila je premijerka Jadranka Kosor te dodala kako bi Tadićev dolazak svakako bio dobar potez. No, dodala je kako „u kontekstu suradnje sa Međunarodnim kaznenim sudom, naravno, da mi u Hrvatskoj itekako očekujemo da konačno i Mladić, ali i Hadžić budu uhićeni i da stanu pred lice pravde“. I vukovarski gradonačelnik Željko Sabo pozdravlja Tadićev dolazak, a podsjeća kako je upravo on prvi predložio da prvi susret dvojice predsjednika bude u Vukovaru, jer bi to ohrabrilo sve koji žele razvijati dobre odnose za budućnost.

Iako Tadić nije ni naznačio mogući termin dolaska, počela su medijska nagađanja bi li bilo dobro da to bude 18. studenoga, na dan pada Vukovara ili pak 12. studenog, na 15. godišnjicu potpisivanja Erdutskog sporazuma, kojim je započela mirna reintegracija Slavonije, Baranje i Zapadnog Srijema u hrvatski državno-pravni okvir. Predsjednik SDSS-a Vojislav Stanimirović ne vjeruje da će Tadić posjetiti Vukovar 18. studenog, a kazao je da je SDSS prema Saboru i Vladi išao s inicijativom da se godišnjica Erdutskog sporazuma dostojanstveno obilježi.

Bolji odnosi u čitavoj regiji

Jadranka Kosor
Jadranka KosorFoto: DW

I Sabo i Stanimorović i ostali akteri hrvatske političke scene posjet predsjednika Ive Josipovića Srbiji i Tadićevu najavu obilaska mjesta stradanja u Vukovaru drže znakom boljih odnosa među dvjema državama. Blagonaklono se, također, gleda i na potporu predsjednika Josipovića u euro-atlantskim nastojanjima država regije.

Analitičari smatraju kako je susret dvojice predsjednika značajan iz mnoštva razloga, npr. dodatno je potvrđena izvrsna suradnja u suzbijanju organiziranoga kriminala, potaknuti su pregovori o rješavanju graničnih sporova, počeli su i razgovori o aranžmanu za prelazak granice samo s osobnom iskaznicom, a i Srbija je obećala ustupiti dokumente vezane uz događaje u Vukovarskoj bolnici za vrijeme rata.

Uz to, Josipovićevim bi posjetom Srbiji trebala prestati natjecanja i licitiranja o tome tko će zauzeti mjesto lidera u regiji. Hrvatska je nadomak Europske unije, višekratno je pokazala spremnost da i ostalim državama pomogne na tom putu a i spremna je sva otvorena pitanja rješavati dijalogom. Regionalna suradnja jedan je od najvažnijih elemenata politike EU-a prema prostoru bivše Jugoslavije, a očito je da se to sve bolje shvaća, kako u Zagrebu i Beogradu, tako i u ostalim novonastalim državama.

Autorica: Gordana Simonović, Zagreb

Odg. urednik: Anto Janković