Hrvati najdeblji, Slovenci najmršaviji

Prema rezultatima istraživanja što ih je nedavno objavila slovenska agencija Mediana, najveći postotak premršavih stanovnika od svih zemalja bivše Jugoslavije ima Slovenija, dok u broju pretilih prednjači Hrvatska. Slične podatke otkriva nam i dr. Jozo Jelčić iz prvog hrvatskog Centra za debljinu, koji je prije otprilike pola godine otvoren pri zagrebačkoj bolnici Rebro: “Negdje dvije trećine muškaraca u ovoj zemlji i više od polovice žena ima tjelesnu težinu veću od normalne. I negdje svaki peti ispitanik, odnosno oko 20% odrasle populacije je debelo. Dakle, imaju indeks tjelesne mase veći od 30%.“

Važno iz temelja promijeniti prehranu

Zajedno s lijepim vremenom i visokim temperaturama koje zahtijevaju izlazak iz debele zimske odjeće i razotkrivanje svega što se tijekom zime, ili čak godina nakupilo, rješavanje problema prekomjerne težine dolazi na vrh ljestvice prioriteta brojnih Hrvata. No, dr. Jelčić upozorava kako se tu najmanje radi o estetskom problemu: “Debljina je kronična, endokrino-metabolička bolest koja se izuzetno teško liječi i koja, kao i sve kronične bolesti, zahtijeva dugotrajno praćenje i velike napore - ne samo od pacijenta, već i od njegove uže i šire okoline, ali i od zdravstvenog osoblja.“ Osvijestiti činjenicu da je debljina bolest, prvi je i vrlo veliki korak prema njezinu izlječenju. Znaju to brojni pacijenti koji već nekoliko mjeseci prate interdisciplinarni program zdravog mršavljenja koji su u Centru za debljinu osmislili različiti stručnjaci - endokrinolozi, kardiolozi, nutricionisti, psihijatri i psiholozi.

Uz dr. Jelčića u stručnom se timu nalazi i poznati hrvatski psihijatar, dr. Veljko Đorđević koji je uvjeren kako takvi pacijenti prije svega moraju iz temelja promijeniti svoje prehrambene navike: “Učimo ih da obrok što duže traje, da jedu iz normalnih posuda, da ne jedu stojeći, da se ne dogodi da jedu u svakoj situaciji. Jer problem kod izrazito pretilih osoba je da i kad se najedu, za pola sata, ukoliko netko drugi sjeda za stol, oni mu se pridruže. Dakle, kao da im je jedan čip u mozgu poremećen i kao da nikada nisu do kraja siti.“

"Buci-buci" pogrešan nadimak za djecu

Oba liječnika slažu se da u procesu mršavljenja izuzetno važnu ulogu ima i kretanje, a na svojem primjeru to dokazuje i hrvatski političar Anto Đapić. Posljednjih mjeseci mnogi su mediji svoje minute i stranice posvećivali njegovoj uspješnoj borbi s kilogramima. Naime, dosad je skinuo gotovo 30 kilograma: “Imao sam 144 kilograma, a sada sam negdje na 120. Nastavio sam s programom, ali ne zato kako bi skinuo kile, već da budem u dobroj kondiciji. Vjerujem da ću do kraja godine doći negdje na 100 kilograma.“ Anto Đapić posve se uklapa u prevladavajuću predodžbu, odnosno predrasudu, da su među Hrvatima najdeblji upravo Slavonci, no prema riječima dr. Jelčića, u hrvatskim, ali i europskim okvirima, na djelu je tzv. “Mediteranski paradoks“. Drugim riječima, istraživanja pokazuju da najveći broj pretilih ljudi u Hrvatskoj dolazi iz Dalmacije, dok su u Europi oni koncentrirani u Grčkoj, na Malti i u Španjolskoj. “To znači da se ljudi u tom području više ne pridržavaju svog tradicionalnog načina života i prehrane te da suvremeni oblici života koji su sa sobom donijeli epidemiju debljine, trenutno najjače i najrazornije djeluju upravo tamo“, kaže Jelčić.

Stres, višesatno sjedenje pred računalom, sve manje vremena za sebe, izostanak kretanja - sve su to boljke naše civilizacije. Protiv njihovog razornog učinka mnogi se “bore“ upravo prejedanjem. Liječnici govore o epidemiji debljine, a na udaru su najviše djeca i adolescenti. Tako je Hrvatska po broju pretile djece među prvih pet država u Europi. Zato, kaže dr. Đorđević, treba izbjegavati pozitivne konotacije debljine, djeci tepati s “buci-buci“, a pretile odrasle krivo proglašavati veselima i miroljubivima.

Naime, tu je riječ o vrlo jednostavnom fiziološkom procesu: “Onog trenutka kad napunite želudac, jednostavno dođe do relaksacije. Dakle, velika količina krvi je potrebna za probavu i tako se čovjek jednostavno opusti“, kaže Đorđević. Anto Đapić rado je s nama za kraj podijelio svoj recept za uspjeh: “Ključ svega je potrošiti ono što ste unijeli u sebe, a ne gladovati. Gladovanje je najgori oblik pokušaja dotjerivanja linije ili mršavljenja iz bilo kojih pobuda ili razloga.“

Autor: Petra Martić

Odg. ur.: M. Ljubičić