Hoće li opstati "gospodarski akvarij" Sjeverne Koreje?
20. prosinca 2011
I to mada je postojeće stanje i više nego loše: po posljednjim podacima, gospodarstvo Sjeverne Koreje se i 2010. kao već i 2009. smanjilo (-0,9% pa onda -0,5%) jer je poljoprivredni urod opet podbacio. Smanjen je i prihod iz rudnika i za 0,3% je smanjena industrijska proizvodnja. Zapravo, sve je to tek procjena Središnje banke Južne Koreje. Jer komunistička Sjeverna Koreja uopće ne objavljuje svoje gospodarske pokazatelje, smatrajući čak i to državnom tajnom. To nije toliko čudo: Sjeverna Koreja je uvjerljivo na prvom mjestu na svijetu po izdacima za svoju vojsku. Za oružje i svojih (procjenjuje se) 1,2 milijuna aktivnih vojnika izdvaja najmanje 20% svog BDP-a.
Vojni div i gospodarski - mrav
No i po statistikama Ujedinjenih naroda, barem trećina od 24 milijuna stanovnika Sjeverne Koreje je neuhranjeno, a preko dvije trećine stanovnika ovisno je o dnevnim državnim porcijama hrane koja zapravo pokriva jedva polovicu potrebe za kalorijama odraslog čovjeka. Usporedbe radi: iako čak nešto veće površine, broji upola manje stanovnika nego Južna Koreja - i njezin BDP je tek oko jedne četrdesetine (2,6%) gospodarskog potencijala južnog, kapitalističkog susjeda. S druge strane, preminuli diktator je redovito čekao sve do posljednjeg trenutka dok ne bi dopustio barem minimalnu samostalnu gospodarsku inicijativu, ali do sada to nikad nije bilo dugog vijeka.
Ono što je najveća muka gospodarstva Sjeverne Koreje jest kronična nestašica deviza. Ona je već jednom (1980.) morala objaviti nesposobnost servisiranja stranih dugova - osim kredita Japana, ali od raspada komunističkog carstva i Pyongyang treba devize kako bi osigurao najosnovnije. Koliko se može znati, vlastodršci Sjeverne Koreje čine sve što mogu kako bi barem vanjski dug ostao na gotovo identičnoj razini, tek je 2008. skočio s 12 na 12,5 milijardi dolara.
Obveznice na komunistički način
To je zapravo golem iznos, obzirom da je BDP 2010. bio oko 24 milijarde dolara. To je zapravo teško i izračunati, jer privatna transakcija sjevernokorejske valute u neku konvertibilnu vrijednost može biti kažnjena i smrću. No Pyongyang ustraje u svojim načelima planske privrede pa je čak i plaćanje poreza u toj zemlji - ukinuto 1970. kao "ostatak preživjelog društvenog uređenja". Naravno, to ne znači da je Sjeverna Koreja poduzetnički raj jer je stanje upravo suprotno: državna planska komisija ostavlja tek određeni dio dobiti poduzećima - u pravilu je to oko 50%, kako bi uložili u proizvodnju.
No kronična nestašica u državnoj blagajni nije spriječila preminulog diktatora da od 2003. dopusti drugi "ostatak kapitalizma", izdavanje državnih obveznica. Doduše, ovaj način ubiranja novca od građana se teško može svrstati u neku gospodarsku kategoriju: te "Narodne životne obveznice" se izdaju na deset godina - ali ne nude nikakvu kamatu. Umjesto toga, između svih koji su uplatili se ždrijebom izvlači sretnik koji će, nakon tih deset godina, dobiti određenu nagradu. No umjesto kamata, rukovodiocima poduzeća koji kupe veće iznose tih Narodnih životnih obveznica se u pravilu smiješe plakete i medalje - naravno da se pretpostavlja kako nema pojedinca koji bi mogao kupiti više takvih obveznica.
Kamo vodi promjena?
Zapravo je potpuno neizvjesno, kamo će krenuti Sjeverna Koreja nakon smrti Kim Jong Ila. Dok jedni vjeruju kako će "Mladi kapetan Kim" ili "Briljantan drug" - kako su državni mediji smjeli do sada laskati Kim Jong Unu, konačno olabaviti strogu državnu kontrolu, obzirom da je već na školovanju u Švicarskoj upao u oči po svojoj ljubavi za računala - i za japanske stripove. S druge strane, već i sama činjenica da se smrt diktatora, po svemu sudeći, tajila dva dana i da je baš na dan objavljivanja vijesti o smrti "Voljenog vođe", sjevernokorejska vojska ispalila raketu srednjeg dometa "kao vježbu", stručnjacima ukazuje kako se u Pyongyangu vodi bitka za moć i kako još nipošto nije sigurno da će se unuk osnivača Sjeverne Koreje, uspjeti nametnuti i partijskom i vojnom vrhu zemlje.
Ipak, obzirom da gotovo devedeset posto vanjskotrgovinske razmjene Sjeverna Koreja ostvaruje s Kinom i da su slobodne trgovinske zone u blizini granice sa svojim velikim susjedom na sjeveru, praktično najvažniji gospodarski potencijali Sjeverne Koreje, veoma se pažljivo sluša i što govori Peking. Kina je pak objavila kako će "pomoći" Pyongyangu, jer joj nipošto ne odgovara "moguća nestabilnost u Sjevernoj Koreji", izjavio je Yu Yingli iz Instituta za međunarodne studije iz Šangaja. Hoće li to biti dovoljno da oružje ostane u arsenalima? Tome se nada i čitav Daleki istok i čitav svijet.
Autor: A. Šubić (dpa, Reuters, MMF, Svjetska banka)
Odg. urednik: Anto Janković