Hoće li Obama pasti na zdravstvenoj reformi?
29. srpnja 2009Zahvaljujući gospodarskoj krizi, koja je još uvijek zagorčava život najvećoj svjetskoj ekonomiji, svakog dana 14.000 radnika ostaje bez posla, a time i bez zdravstvenog osiguranja. Bačeni na ulicu i bez dolara u džepu Amerikanci su prepušteni na milost i nemilst vlastitog imuniteta. U kolijevci kapitalizma Obama traži više solidarnosti. Biti bolestan još uvijek je privtna stvar zahvaljujući čemu 47 milijuna Amerikanaca nema zdravstveno osiguranje. Prema izvješću Svjetske zdravstvene organizacije, svake godine tisuće Amerikanaca umiru jer jednostavno nisu imali novca za liječenje. Za najmoćniju svjetsku velesilu ovo svakako nije hvalevrijedna činjenica. Onima koji su bolesni i nemaju novca preostaje jedino molitva.
Je li Obama zagrizao prevelik zalogaj?
Obama je od svojih prethodnika nasljedio pregršt problema i izazova, ali reforma zdravstvenog sustava do sada je njegov najveći zalogaj. Ako uspije, ostat će upisan zlatnim slovima u američku povijest, u suprotnom ga očekuje prvi težak poraz. Naime, Obama Amerikancima želi pružiti ono u čemu već desetljećima uživa dobar dio razvijenog svijeta – zdravstvenu zaštitu koja ne ovisi o debljini novčanika. Cilj je omogućiti besplatnu zdravstvenu zaštitu za sve, točnije do 2015. zdravstvenim osiguranjem „pokriti“ 97 posto Amerikanaca. Prije nekoliko dana Obama je putem malih ekrana još jednom pokušao uvjeriti Amerikance u nužnost reforme. „Ne radi se o meni, ja imam sjajno zdravstveno osiguranje, kao i svaki zastupnik u Kongresu. Radi se o pismima koja primam svaki dan. Radi se ženi u Coloradu koja je plaćala osiguravajućoj kući 700 dolara mjesečno, da bi saznala kako oni ne žele dati ni novčića za njeno liječenje od raka", kazao je tom prigodom američki predsjednik.
U američkim bolnicama nema dr. Hausa
Američki zdravstveni sustav trenutno je skup, neučinkovit i socijalno neosjetljiv. Sustav godišnje stoji 7.500 dolara po glavi stanovnika, dvostruko više nego u Njemačkoj. Jedan od razloga svakako su paprene cijene zdravstvenih usluga. Primjerice, od 2000. godine liječnici, bolnice i farmaceutske kompanije uspjeli su povećati zaradu za 70 posto što je Obama nazvao „zdravstvenom inflacijom“. Ali visoku cijenu ne prati i kvalitetna usluge. Američki zdravstveni sustav možemo usporediti s nogometnom utakmmicom u kojoj nema suca. Zdravlje je prepušteno slobodnom tržištu pri čemu ne postoji netko tko bi kontrolirao poštuju li se pravila igre. Kad je riječ o kvaliteti usluge, brojevi su poražavajući - 100.000 pacijenata svake godine umire u bolnicama zahvaljujući infekcijama, dok 98.000 umire zbog lošeg liječenja. „Industrija zdravlja“ trenutno čini 16 posto američkog BDP-a, u Njemačkoj, primjerice, 10 posto.
Republikanci protiv reforme
Reformi se mahom protive republikanci, ali i konzervativnije krilo demokratske stranke. Može se čuti kako Obamina reforma ima okus socijalizma. Republikanci, neskoloni reformi, otežu i govore da je potrebno dobro promisliti prije nego li se donese konačna odluka, Obami savjetuju više strpljenja. U javnosti govore kako bi reformom američki proračun upao u još veći proračunski manjak. Međutim, reforme nema bez novih poreza, a poznato je da Amerikanci ne vole poreze. Prema posljednjim anketama, Obama gubi popularnost među američkim građanima što je još jedan loš znak za budućnost reforme. Ovo je njegov najskuplji projekt, skuplji i od 787 milijardi dolara pomoći posrnulom gospodarstvu. Kako se procjenjuje, reforma zdravstvenog sustava u sljedećih deset godina koštala bi bilijun američkih dolara, a njena budućnost ovisi o tome hoće li Obama uspjeti uvjeriti dobrostojeće Amerikanca da dio svog kolača podijele sa svojim siromašnijim sugrađanima bez zdravstvenog osiguranja.
Autor: Der Spiegel / gp
Odg. urednik: N.Kreizer