Hoće li BiH Ukrajini isporučivati streljivo?

Prema izvorima New York Timesa, Bosna i Hercegovina (BiH), Srbija i Rumunjska su neke od zemalja u kojima posrednici iz Sjedinjenih Američkih Država (SAD) nastoje nabavljati granate za ukrajinsku vojsku.„Zbog velikog dnevnog utroška streljiva – procjene su da ukrajinska vojska dnevno troši oko 6.000 granata velikog kalibra na 1.500 km dugoj fronti – raste potreba za nabavkom streljiva svih kalibara, posebno 155 mm“, kaže za DW vojni analitičar Nedžad Ahatović.

Radi intenzivnih borbi, i Ukrajina i Rusija najviše trebaju streljivo 152 mm (ruski standard) i 155 mm (zapadni standard), kaže Ahatović, naglašavajući da je takvo streljivo moguće proizvoditi u BiH. „Bivša JNA je u BiH investirala 2,4 milijarde dolara u namjensku industriju. Godišnji kapacitet proizvodnje artiljerijskog streljiva u BiH bio je oko 38.000 komada velikog kalibra, u Srbiji 42.000 komada. Ostale republike u sastavu bivše Jugoslavije su proizvodile dosta manje tog streljiva“, ističe sugovornik DW-a.

Namjenska industrija je jedna od najrazvijenijih privrednih grana u BiH

U BiH je poslije rata obnovljena namjenska industrija, ali postojeći kapaciteti još nisu na razini prijeratnih. Za proizvodnju značajnijih količina streljiva velikog kalibra potrebne su dodatne investicije, posebno u proizvodne pogone. „Važno je napomenuti i da je radna snaga u BiH jeftinija u odnosu na zapadnu i da u BiH već postoje značajne sirovine za proizvodnju“, podsjeća Ahatović.

Činjenica je da je jedna od razvijenijih grana privrede u BiH upravo namjenska industrija i da je većina proizvodnje namijenjena za izvoz, kaže za DW glavni i odgovorni urednik portala Klix.ba Semir Hambo. „Ta proizvodnja još uvijek ne podrazumijeva visokosofisticirane proizvode poput dronova, i uglavnom se radi o streljivu različitog kalibra“, kaže Hambo.

BiH najviše streljiva izvozi u SAD

Navodi iz New York Timesa nisu bez temelja. „Kako su glavni kupci streljiva iz BiH, prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, Sjedinjene Američke Države, Saudijska Arabija, Turska, Srbija i tako dalje, itekako je moguće da putem posredništva proizvodi iz BiH završe u Ukrajini, kako je to objavio i New York Times", kaže sugovornik DW-a.

„BiH za svoje potrebe ne treba toliko masovnu proizvodnju i svakako većina proizvedenog streljiva ide na strana tržišta. S tim u vezi u Federaciji BiH postoji nekoliko fabrika, poput onih u Vogošći (Pretis), Goraždu (Pobjeda Tehnology, Unis Ginex), Konjicu (Igman) ili Novom Travniku (Bratstvo Novi Travnik)“, kaže Semir Hambo.

Većina namjenske industrije u BiH koncentrirana je u Federaciji BiH, dok se manje količine vojne opreme proizvode u Republici Srpskoj (RS). Streljivo, osobno naoružanje i oklopna vozila proizvode se u Tehničko-remontnom zavodu u Bratuncu, te ispostavi ovog poduzeća u Bijeljini.

Profesor sigurnosnih znanosti na Banjalučkom fakultetu Duško Vejnović napominje da je izvoz streljiva, vojnog naoružanja i druge ratne opreme reguliran Zakonom o kontroli vanjskog prometa oružja, vojne opreme i robe posebne namjene.

Moguće političke prepreke

Prema tom Zakonu, Ministarstvo vanjske trgovine i gospodarskih odnosa u Vijeću Ministara BiH nadležno je za izdavanje dozvola za izvoz streljiva, uz prethodnu suglasnost tri ministarstva – Ministarstva vanjskih poslova BiH, Ministarstva sigurnosti BiH i Ministarstva obrane BiH. Ministarstvo vanjske trgovine, po potrebi, može tražiti mišljenje i drugih organa i institucija BiH, kaže Vejnović za DW. „Takav zahtjev može biti upućen i Predsjedništvu BiH, odnosno Državnom parlamentu, a zna se kako se donose odluke u tim institucijama“, napominje Vejnović.

„Bez obzira na to radi li se o izvozu streljiva ili naoružanja iz Federacije BiH ili RS-a, tome treba pristupati pažljivo, uvažavajući stavove svih nadležnih predstavnika u institucijama vlasti. BiH je složena država pa bi i u ovom segmentu trebalo voditi računa o različitim političkim interesima“, kaže sugovornik DW-a. Vejnović naglašava da bi „pogrešne odluke“ u vezi s eventualnim izvozom streljiva i druge vojne opreme u Ukrajinu mogle dodatno zakomplicirati političke pa i međunacionalne odnose u BiH. „Zato bi bilo najbolje da se BiH u ovom slučaju drži po strani“, kaže banjalučki profesor.

Očekivanja saveznika – EU i NATO-a

Rusija je 2015. godine „savjetovala" BiH da ne prodaje oružje Ukrajini, a u tome je imala podršku bivšeg člana Predsjedništva BiH Mladena Ivanića. On je tada govorio da bez podrške međunarodne zajednice, u zemlje u kojima je u tijeku sukob,BiH ne bi trebala izvoziti oružje i streljivo.

No, međunarodne okolnosti danas su bitno drugačije. „Ukrajina je žrtva otvorene ruske agresije, a zapadne zemlje, odnosno Europska unija i NATO, od svojih saveznika, uključujući BiH, očekuju jasan i usklađen stav – nedvosmislenu osudu ruske agresije i podršku Ukrajini“, kaže vojni analitičar Nedžad Ahatović.

Prema podacima Vanjsko-trgovinske komore BiH, na listi zemalja u koje je BiH prošle godine izvozila streljivo i drugu vojnu opremu je (na osmom mjestu) i Savezna Republika Njemačka.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu