Homoseksualni brak nije temeljno ljudsko pravo
27. lipnja 2010
"Država koja odbija prihvatiti homoseksualnu ili lezbijsku bračnu zajednicu time ne krši Europsku konvenciju o ljudskim pravima", kaže se u ovotjednoj presudi Europskog suda za ljudska prava. Time je odbijena tužba jednog homoseksualnog para iz Austrije.
Gradska uprava Beča je još 2002. godine dvojici muškaraca, tada u dobi od 48 i 50 godina, uskratila dozvolu za sklapanje braka s obrazloženjem da je brak moguć isključivo između osoba različitog spola, znači između muškarca i žene. Na to su njih dvojica podnijeli tužbu sudu u Strassbourgu tvrdeći da se ovime krši njihovo građansko pravo na sklapanje braka te da ih se diskriminira. Oni su se pozvali i na zakonom zajamčeno pravo na poštovanje njihovog osobnog i obiteljskog života.
Suci su u obrazloženju svoje presude utvrdili da članak 12. Konvencije o ljudskim pravima pravno reguliranje sklapanja brakova izričito stavlja u nadležnost zakonodavstava pojedinih država.
Različite zemlje - različiti zakoni
U zemljema članicama Europske unije pitanje homoseksualnih brakova je dosada rješavano na različite načine. Iako je općenito primjetna tendencija prihvaćanja i tog oblika bračnih odnosno životnih zajednica, u većini zemalja to ipak nije legalizirano.
Prva zemlja koja je legalizirala homoseksualne brakove bila je Danska, 1989. godine. Taj primjer su malo kasnije slijedile i druge nordijske zemlje - između 1993. i 2002. godine tu vrstu brakova legalizirale su redom Norveška, Švedska, Island i Finska. U međuvremenu u 21. od ukupno 27 zemalja EU-a postoje propisi koji reguliraju istospolne bračne ili životne zajednice.
U Njemačkoj od 2001. a u Austriji od ove godine na snazi su propisi koji homoseksualnim i lezbijskim parvima omogućavaju zasnivanje tzv. životnih zajednica. Te zajednice su u brojnim aspektima izjednačene sa bračnim zajednicama, ali postoje i značajne razlike. Tako primjerice homoseksualni parovi imaju mirovinska prava, a dozvoljeno je i nošenje zajedničkog imena. S druge strane njima međutim nije dopušteno posvajanje djece, a u Austriji im nije omogućena čak ni svečana ceremonija pred matičarem.
Autor: dpa/afp/ap/za
Odg. ur.: S. Matić