Hoće li brodovi s ukrajinskim žitom ipak ploviti?
31. listopada 2022Cijeli protekli vikend dužnosnici UN-a u New Yorku i u Međunarodnom koordinacijskom centru u Istanbulu pokušavali su dogovoriti nastavak transporta žitarica kroz Crno more.
Trenutno 16 brodova plovi zaštićenim koridorom kroz Crno more među njima i jedan s hitno potrebnom pomoći za Etiopiju. A još 40 ih čeka na pregled kontrolora. Koordinacijski centar je priopćio da su se o tome dogovorili predstavnici Turske, Ukrajine i UN-a. Rusija je o tim planovima obaviještena, njen predstavnik nije bio za pregovaračkim stolom. Trenutno je u inicijativu uključen i s oko 700.000 tona žitarica natovaren 21 brod. Oni se nalaze u tri ukrajinske luke ili u njihovoj blizini.
Još se čeka ruski odgovor
Odgovor iz Moskve na ovu najnoviju inicijativu se još čeka.
Zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Andrej Rudenko ranije je izjavio da je povratak Rusije sporazumu moguć tek kada se razjasni napad dronovima na Crnomorsku flotu u Sevastopolju na Krimu, koji je Rusija anektirala kršeći međunarodno pravo 2014. godine. Stoga nije jasno hoće li Rusija doista dopustiti prolaz ovih brodova. O izvozu bi se danas moglo raspravljati i u Vijeću sigurnosti UN-a: prema medijskim izvješćima, Rusija će zatražiti sastanak tog tijela.
Moskva je u subotu (29.10.) „na neodređeno vrijeme" povukla svoj pristanak na sporazum o izvozu žita. On je postignut u srpnju, uz posredovanje Turske i UN-a, čime je okončana jednomjesečna ruska blokada izvoza ukrajinskog žita.
Oštra reakcija Berlina
Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock rusku najavu suspenzije sporazuma o izvozu žitarica vidi kao čisto politički čin. Predsjednik Putin vodi „rat glađu", rekla je ona u izjavi za njemačku televiziju ARD. To je „dio perfidne strategije izazivanja još više patnje plasiranjem lažnih tvrdnji", rekla je Baerbock.
Ona naglašava kako bi prekid sporazuma o izvozu žitarica ponovno donio glad i patnju u mnogim regijama svijeta, čime ruski predsjednik Vladimir Putin pokazuje „da ne napada samo Ukrajinu, već cijelu međunarodnu zajednicu", kaže njemačka ministrica vanjskih poslova.
Ipak, ona naglašava da je sada potrebno djelovati diplomatski i „s anđeoskim strpljenjem", kako bi se osiguralo da Rusija realizira svoje najave.
No međunarodna zajednica ne treba imati nikakve iluzije kada je Putin u pitanju. Njegova je strategija da izazivanjem krize u opskrbi uvuče ljude širom svijeta u rat, smatra Baerbock i dodaje da isto tako on djeluje i u Ukrajini: u gradovima koje ne može osvojiti, on pokušava izmoriti ljude glađu, žeđu i hladnoćom stalnim napadima na infrastrukturu.
Izvezeno skoro 10 milijuna tona
Sporazum o izvozu žitarica je prvotno trebao biti na snazi do 19. studenoga. Međutim, da se nijedna strana nije usprotivila, automatski bi bio produljen.
Moskva je u posljednje vrijeme u više navrata kritizirala sporazum, tvrdeći da je zbog sankcija Zapada usporen njihov vlastiti izvoz žitarica i umjetnog gnojiva.
Od srpnja je prema sporazumu izvezeno više od 9,5 milijuna tona kukuruza, pšenice, proizvoda od suncokreta, ječma, uljane repice i soje. Zajednički koordinacijski centar, sastavljen od dužnosnika iz Ujedinjenih naroda, Turske, Rusije i Ukrajine, koordinira i nadzire kretanje brodova.
Alternativne rute?
Socijaldemokratski stručnjak za međunarodne odnose Nils Schmid smatra da je dio rješenja u jačanju kopnenog izvoza. „Moramo poboljšati kopnene rute kako bismo omogućili izvoz žitarica", rekao je glasnogovornik za vanjsku politiku parlamentarne skupine SPD-a.
„Budući da je morski put očito vrlo nesiguran, a ugovor o izvozu žitarica nestabilan, moramo u skladu s tim unaprijediti željezničke linije", kaže Schmid. On tvrdi da je oko polovice ukrajinskog izvoza žitarica već isporučeno kopnom.
„Iza blokade izvoza žitarica očito stoji taktika korištenja hrane kao oružja", kritizirao je. Još jednom se pokazuje da se na sporazume s Rusijom ne može osloniti. Ruski predsjednik Vladimir Putin „nije spreman za mir na temelju pregovora i dogovora", smatra Nils Schmid.
za (tagesschau)