Hladna, proračunata i – uspejšna

Hillary Clinton nije političarka koja baš grije srce. Slovi kao hladna i proračunata, ne uživa velike simpatije. No i pored toga ima dobre šanse za ulazak u Bijelu kuću, smatra u članku za DW amerikanist Volker Depkat.

Hillary Rodham Clinton je uspela. Ona je sada i službena kandidatkinja Demokratske stranke za predsjednicu SAD-a. Poslije duge, naporne i surove kampanje u kojoj je za protivnika imala neočekivano jakog Bernija Sandersa, i za koju se dugo i ciljano pripremala.

Njezin brak sa Billom Clintonom je, i pored emocionalne bliskosti, uvijek bio i političko partnerstvo s ciljem daljeg razvoja njihovih karijera. Ta radna zajednica je bila vrlo efikasna – mnogo efikasnija nego ona Franklina i Eleonore Roosevelt dvadesetih i tridesetih godina prošlog stoljeća. Najprije je Hillary Clinton svoju karijeru gurnula u drugi plan da bi što bolje uspjela karijera Billa Clintona, i to dok je on bio guverner Arkansasa, za vrijeme predsjedničke kampanje 1992., kao i dok je bila prva dama SAD-a, između 1993. i 2001. Istodobno je bila vidljiva i kao samostalni politički čimbenik i zapravo kao „najapolitičnija“ prva dama koja je ikada živjela u Bijeloj kući.

Po isteku svojih predsjedničkih mandata, Bill Clinton se totalno podčinio karijeri svoje supruge. Ona se uspješno kandidirala za strateški važnu funkciju senatorice New Yorka, 2008. je prvi put pokušala postati predsjednica, da bi potom postala ministrica vanjskih poslova u službi predsjednika Baracka Obame, a s te funkcije se povukla pravovremeno kako bi na miru i s distance prema Obami mogla pripremiti svoju drugu predsjedničku kandidaturu.

Ta uporna usmjerenost ka cilju svakako spada u glavne osobine Hillary Clinton i dokaz je njene liderske sposobnosti. Ali, upravo ta nepokolebljiva usmjerenost je razlog što je mnogi vide kao hladnu, proračunatu i oportunističku.

Za razliku od Baracka Obame prije osam godina, Hillary Clinton ne grije srca svojih birača. Jednostavno je nezamislivo da bi ona ikada mogla ispoljiti entuzijazam kakav je Obama pokazao svojim sloganom „Yes, we can!“ Naprotiv: niti jedan od ranijih kandidata za najvišu funkciju nije bio tako nepopularan kao Hillary Clinton, a stvar ne mijenja nabolje ni činjenica da ni kandidat Republikanaca Donald Tramp nije ništa omiljeniji. Ako Amerikanci budu glasali za Hillary Clinton, bit će to odluka koja se donosi glavom, a ne srcem.

Nominacija Hillary Clinton je po drugi put u osam godina donijela nešto što se u SAD-u događa po prvi put, naime, da se za ulazak u Bijelu kuću kandidira jedna žena – nakon što je Barack Obama postao prvi afro-amerikanac na predsjedničkoj funkciji.

Doduše, u studenom će najmanje Amerikanaca glasati za Hillary Clinton zato što je žena. Jer pitanje položaja žene polarizira SAD. Hillary Clinton se zalaže za liberalni model potpune ravnopravnosti žene u svim društvenim oblastima, što konzervativci vide kao nepoželjni feminizam protiv kojeg se bore svim sredstvima. Hillary Clinton je i u taboru konzervativnih žena vrlo omražena.

Riječ je o političarki koja polarizira – i to bi, pod normalnim okolnostima, bio siguran kraj njenih ambicija, jer su izbori u SAD do sada rješavani uvijek u središtu političkog spektra. No, s Donaldom Trumpom, Republikanci su nominirali nekoga tko sa svojim populizmom i narcisoidnom ličnošću ima potencijal da u dobroj mjeri zastraši umjereni centar, kao i različite etničke grupe koje nisu bijele puti. To Hillary Clinton pruža priliku da se predstavlja kao kandidatkinja ravnoteže, političke razboritosti, državničkog iskustva i umjerenog stava. To ne bi bilo moguće da je republikanski protukandidat netko poput Jeba Busha ili Marka Rubia. Predsjednička utrka je iznenađujuće otvorena, ali Hillary Clinton ima dobre izglede za pobjedu.

*Autor Volker Depkat je profesor amerikanistike na Sveučilištu u Regensburgu. Stručnjak je za povijest Amerike i europsko-američke odnose.