Henry Kissinger nepoželjan u Bonnu?

U svibnju prošle godine, nekoliko dana prije 90-tog rođendana Henrija Kissingera, njemačka vlada odlučila je njemu u čast osnovati i nazvati katedru za „Međunarodne odnose i međunarodno pravo“ na sveučilištu Friedrich Wilhelm u Bonnu. U obrazloženju odluke piše: „Kissinger je političar koji je stekao velike zasluge u mirovnoj politici, razoružanju, sigurnosti i deeskalaciji sukoba u svijetu“. Katedru financiraju Ministarstvo obrane Njemačke i Ministarstvo vanjskih poslova SAD-a a trebala bi početi s radom na jesen ove godine.

Međutim, čim se saznalo za tu odluku, krenuo je i val kritika koji ne prestaje. Kritičari optužuju Henrija Kissingera, Amerikanca njemačkog podrijetla i dobitnika Nobelove nagrade za mir - za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti prilikom produžavanja i intenziviranja rata u Vijetnamu i kršenje međunarodnog prava ulogom u vojnom puču u Čileu 1973. godine. Kissinger je bio nacionalni savjetnik za sigurnost SAD-a od 1969. do 1973, a potom, od 1973. do 1977, ministar vanjskih poslova SAD-a.

Znanstvenici: Kissinger je ratni zločinac

Osnivanju katedre najprije se usprotivila Inicijativa civilno sveučilište Bonn i Studentski parlament sveučilišta u Bonnu. Više od stotinu istaknutih znanstvenika prosvjedovalo je u otvorenom pismu protiv katedre. Čak 50 potpisnika članovi su znanstvenog savjeta antiglobalističkog pokreta „Atacc”. Potpisnici kritiziraju to što je katedra dobila ime po Kissingeru ali i način njezinog financiranja. Jedan od prvih potpisnika tog pisma je njemačko-francuski publicist i politikolog Alfred Grosser. „To da katedra nosi Kissingerovo ime je čudno. Ipak, još čudnije je da je financira Ministarstvo obrane“, kaže Grosser, i dodaje: „Za mene je Kissinger ratni zločinac“.

Bivši američki državni tajnik je 1973, zajedno s predstavnikom komunističkog Sjevernog Vijetnama Le Duk Toom dobio Nobelovu nagradu za mir za mirovni sporazum u Vijetnamu. „Mislim da je to bilo nezasluženo. Otkako su javnosti dostupni dokumenti CIA-e i Ministarstva vanjskih poslova SAD-a, naknadno je postalo jasno kakve strašne stvari su se događale pod Kissingerom“, kaže Alfred Grosser. Potpisnici otvorenog pisma između ostalog kritiziraju bombardiranje Kambodže i Laosa tijekom rata u Vijetnamu za vrijeme Henrija Kissingera.

Financiranje od strane Ministarstva obrane

Ovo je prvi put u povijesti Savezne Republike Njemačke da katedru na nekom sveučilištu skoro u potpunosti finansira Ministarstvo obrane. Do sada je to ovo ministarstvo samo podržavalo istraživačke projekte i dva sveučilišta Bundeswehr-a – u Münchenu i Hamburgu.

„Po našem mišljenju, istraživanja i nastava moraju biti neovisni“, kaže Luck Mengelkamp iz Inicijative civilno sveučilište Bonn, koja je pokrenula spomenutu peticiju i koju je do sada potpisalo oko 1.000 ljudi. Mengelkamp i drugi studenti boje se utjecaja Ministarstva obrane na katedru. Prošle godine su neka njemačka sveučilišta već bila na meti kritike, jer su, sudeći po navodima medija, za istraživačke projekte dobivali bespovratna sredstva iz američkog Ministarstva obrane.„Jedino na što osnivač katedre može utjecati je njezino ime“, izjavio je glasnogovornik Sveučilišta u Bonnu Andreas Arhut. On kaže kako je kritika besmislena: „Ministarstvo obrane samo je donator i nema utjecaja na doktrinu niti izbor profesora i znanstvenik suradnika“.

Kissinger je kršio ljudska prava

O kontroverznoj politici Kissingera mnogo toga je napisano. Njemački politolog Bernd Greiner u svojoj knjizi „Rat bez frontova: SAD u Vijetnamu“, opisuje ulogu Kissingera u produžavanju rata u Vijetnamu. Kritički se izrazio i Wiliam Sukros u djelu „Rat u sjenci. Kisssinger, Nixon i uništenje Kambodže“. Christopher Hitchens u knjizi „Dokumenti Kissinger“ optužuje bivšeg američkog državnog tajnika za razne zločine u Vijetnamu, Laosu, na Cipru, u Istočnom Timoru, Pakistanu i Čileu. Taj novinar smatra da je zbog odobravanja kršenja ljudskih prava tijekom diktature Pinocheta u Čileu, se i Kissinger trebao naći pred sudom.

Kissinger pomogao Pinocheu da dođe na vlast

„Osnivanjem katedre 'Henry Kissinger', ignoriraju se znanstvena saznanja i znanstvenici se time osjećaju pogođenim“, sažima problematiku umirovljeni profesor sociologije Klaus Meschkat. On je inicijator otvorenog pisma protiv katedre „Kissinger“ i predavao je u Čileu 1973. kada je vojska pod generalom Augustom Pinochetom, uz pomoć SAD, srušila socijalističku vladu i Salvadora Allendea. Meschakt je tada bio uhićen ali je za razliku od mnogih drugih, imao sreće da je kao Nijemac mogao napustiti zemlju.

„Posebno sam pogođen time što će jednom od najodgovornijih ljudi za američku intervenciju protiv čileanske demokracije, u Njemačkoj biti ukazana čast da katedra po njemu dobije ime“, kaže Meschkat. „Nitko ne osporava to da je Kissinger imao i zasluge, ali ne mogu razumijeti da je to prevagnulo“, dodaje on.

SAD su naime podržale puč u Čileu, jer su socijalističku politiku predsjednika Salvadora Allendea vidjele kao prijetnju tijekom Hladnog rata. Amerika je svoje miješanje u Čile opravdala obranom od komunizma u Južnoj Americi. Henry Kissinger je Augustu Pinochetu jednom rekao: „Učinili ste veliku uslugu Zapadu“.

Katedra počinje s radom ove jeseni

Neki mu se dive kao dalekovidom strategu, drugi ga napadaju kao hladnog pragmatičara. Kissinger polarizira – to zna i uprava Sveučilišta u Bonnu. Bez obzira na kritiku, Savezna vlada Njemačke i uprava Sveučilišta u Bonnu ne odustaju od odluke. Katedru će tijekom pet godina financirati Ministarstvo obrane Njemačke s ukupno milijun eura dok je za isto razdoblje i Ministarstvo vanjskih poslova SAD-a izdvojilo 250.000 eura. Postupak izbora nastavnog osoblja je u tijeku i uskoro će biti objavljeno koje će osobe stajati iza imena Henry Kissinger u Bonnu – i to od slijedećeg zimskog semestra.