Haška presuda, Praljkova smrt, stanje u Hrvatskoj

I ostalim suoptuženima, njima petorici, čelnicima međunarodno nepriznate Herceg-Bosne, Sud je potvrdio prvostupanjske presude - ukupno 111 godina zatvora za ratne zločine počinjene na teritoriju BiH. Ovakav razvoj događaja nitko nije mogao predvidjeti, pogotovo u svjetlu činjenice da se je Praljak dragovoljno predao sudu 2004. godine. Štoviše, uskoro je, nakon 2/3 odslužene kazne, mogao izaći na slobodu, jer bi mu se u kaznu uračunao pritvor.

Aktualni događaji u Haagu mogli bi reducirati ionako mala prava Hrvata u BiH, mogli bi narušiti odnose Hrvatske i BiH pa čak i utjecati na ulazak BiH u Europsku uniju, analizirali su analitičari, dok su političari na cjelodnevnoj drami pokušali zabilježiti koji bod.

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović izvanredno se vraća s Islanda, a i šefica diplomacije Marija Pejčinović-Burić prekinula je sudjelovanje na summitu u Abidjanu. U državi vlada izvanredno stanje, Prvi program javne televizije suspendirao je sve emisije i emitirao emotivno obojan izvanredni program uživo. Građani koji su samo prije nekoliko dana odobravali rad Suda u slučaju protiv Ratka Mladića, danas tvrde da su haški suci nekompetentni.

Je li Hrvatska agresor?

U čitanju presude nisu izravno spominjani bivši predsjednik Franjo Tuđman, ministar obrane Gojko Šušak i general Janko Bobetko, svi odreda mrtvi. No potvrđena je teza o udruženom zločinačkom pothvatu koju su mnogi protumačili kao presudu Hrvatskoj, „službeni pečat“ na nedopuštenoj suradnji Zagreba i Herceg-Bosne koja je rezultirala agresijom i ratnim zločinom. Hrvatska je tako postala jedini okupator na području bivše Jugoslavije u očima Haškog suda, ustvrdili su i građani i političari.

S tim se ne slaže bivši ministar pravosuđa Ante Šprlje za čijeg se mandata Hrvatska pokušala uključiti u postupak kao prijatelj suda. „Mediji su krivo tvrdili da je Hrvatska prvostupanjskom presudom spominjana kao agresor. Žalbeno i Raspravno vijeće su potvrdili da su postojali elementi međunarodnog sukoba, no to ne znači agresiju ili odgovornost Republike Hrvatske na području Bosne i Hercegovine. Političari će iznositi svakakve teze, ali govorim vam kao pravnik“, kaže Šprlje za Deutsche Welle uz konstataciju da ova presuda neće otvoriti široko vrata tužbama za odštetu iz susjedne BiH.

HDZ-ovi zastupnici najavljuju reakcije na presudu, no to je, kaže Šprlje, pravno gotova stvar i nema realne mogućnosti za njeno osporavanje. „Ovo je presuda šestorici ljudi, a ne narodima, teritorijima ili državama. To trebaju prihvatiti političari i oni koji će graditi budućnost na ovim prostorima.“

Je li se Srbija 'izvukla'?

Kako to već biva na području bivše države, kada se osuđuju „naši“ sud je nepravedan i politički, a kada se iza rešetaka stavljaju „njihovi“, sud samo potvrđuje istinu. „Hrvati su bili žrtve onoga što se događalo u BiH kao najmanji konstitutivni narod. To je potpuno negiranje onoga što je Hrvatska učinila za BiH tijekom rata - zbrinjavanje muslimana izbjeglica“, podsjeća glavni tajnik HDZ-a i šef Sabora Gordan Jandroković. „Činjenica je da se Srbija koja je bila agresor izvukla od svih mogućih presuda, a Hrvatska koja je vojnim akcijama spasila BiH da postoji osuđena je", sumirao je glas javnosti zastupnik Hrvoje Zekanović iz Hrasta.

Miroslav Tuđman, sin prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđman, za javnu televiziju objasnio je da u presudi vidi selektivno tumačenje događaja o kojima se sudilo te svojevrsnu inverziju - osuđeni su oni koji su se branili od vojnih operacija Armije BiH. „Sud ne poznaje činjenice i primjenjuje mjerila iz 21. stoljeća na devedesete godine prošlog stoljeća, nesposoban je za pronalaženje prave mjere za počinjene zločine kojih su višestruko više činili Bošnjaci“, sumira Tuđman dok za presudu kaže da će dovesti u pitanje opstojnost BiH.

Kako dalje?

Bivši ministar Šprlje za Deutsche Welle potvrđuje da sam Haški sud nije usklađen s modernim europskim standardima i ljudskim pravima koji daju puno šire mogućnosti za iznošenje dokaza. „U modernim sustavima nije moguće biti u istražnom zatvoru više od deset godina. Šokantno je da Haški sud nije obveznik Povelje o ljudskim pravima. To je činjenica kao i to da Tribunal nije osnovan na način kako bi trebao biti osnovan sud koji kažnjava ratne zločine i štiti ljudska prava.“

Naš sugovornik zaključuje da je danas vrlo teško shvatiti što se je devedesetih na području bivše Jugoslavije događalo. „Danas gledamo Siriju ili Irak i čudimo se svemu. Taj psihološki naboj ljudi koji su u ratu jest neshvatljiv u miru. Treba biti dobar sudac pa se staviti u položaj onih kojima se sudi."

Časna smrt Slobodana Praljka, kako je tumače Hrvati, teško da će unaprijediti suživot Hrvata i Bošnjaka u BiH, ali i odnose Zagreba i Sarajeva. Bude li zaista tako, mogla bi to biti neželjena ostavština Tribunala koji je danas izrekao svoju posljednju presudu, suda koji je trebao biti generator pomirbe i suočavanja s prošlošću.