Habeckova poruka, Habeckova ponuda

Vicekancelar i ministar gospodarstva i zaštite okoliša Robert Habeck (Zeleni) danima nije skoro ništa rekao o aktualnoj krizi vladajuće semafor-koalicije. A onda je u ponedjeljak poslijepodne (4.11.) pozvao koalicijske partnere da „s velikim naporima" donesu proračun za 2025. godinu i pokrenu planiranu inicijativu za gospodarski rast.

A u džepu ima i ponudu: Zeleni će se povući kad je u pitanju milijardski iznos za proizvođača čipova Intel koji je odustao od otvaranja pogona. Habeck je, naime, novac koji je bio predviđen za otvaranje Intelove tvornice htio utrošiti na projekte koji se tiču klime. Sada kaže kako te milijarde eura „naravno mogu dati svoj doprinos u smanjenju proračunske rupe".

Habeck time izlazi ususret ministru financija Christianu Lindneru (FDP) koji je upravo to zahtijevao. Ostaje jedino otvoreno hoće li Habeck ponuditi čitavih deset milijardi eura kao jednu vrstu pomirbene ponude prema FDP-u.

Vlastita kriza Zelenih

To znači: Zeleni pokušavaju sve kako bi nekako spasili koaliciju do narednih redovnih izbora. Stoga to sve i nije čudno. Jer, Zeleni imaju dovoljno posla unutar svojih redova. Moraju se izboriti s vlastitom krizom umjesto s jednom novom krizom semafor-koalicije. Sredinom studenog će Zeleni izabrati novo stranačko vodstvo.

Odlazeće vodstvo, Ricarda Lang i Omid Nouripour, dotad ne žele donositi značajne odluke ili nove smjernice. A za to vrijeme mogući novi duo na vrhu stranke, Franzuska Brantner i Felix Banaszak, ne mogu djelovati kao predsjedatelji stranke. Osim toga, tu su još i protukandidati. Kritika stiže i od članstva, primjerice kad je u pitanju migracijska politika koju aktualna vlada provodi, tako da bi Habeck i njegov favorizirani duo imali svaki dan posla samo s tim da pripreme stranački kongres.

Glavna tema: zaštita klime?

I o drugim temama bi se trebalo raspravljati na stranačkom kongresu, a time i o novom usmjerenju u izbornoj 2025. godini. Glavna pitanja su treba li se stranka pred izbore ponovno više koncentrirati na zaštitu klime ili da im jedna od glavnih tema budu zahtjevi za reformiranjem poreza na imovinu i nasljedstvo?

Prijevremeni izbori bi unijeli pomutnju u novo usmjerenje stranke ili bi odgodili sve debate oko toga. Jer u slučaju da koalicija propadne, prijevremeni izbori bi bili održani već u ožujku 2025. Pritom su Zeleni tek krajem ožujka na još jednom stranačkom kongresu htjeli donijeti izborni program. I po pitanju organizacije bi izbornu borbu u narednim mjesecima bilo jako teško provesti, navodi se iz stranačkih krugova. Dodaje se da je Unija CDU/CSU, koja je na saveznoj razini u oporbi, bolje pripremljena i može odmah započeti s izbornom utrkom.

Stranka u prijelaznoj fazi

Osim toga, u Hamburgu se početkom ožujka održavaju pokrajinski izbori, a ankete pokazuju da bi Zeleni mogli postići više od 20 posto te da bi moglo doći do stvaranja koalicije sa socijaldemokratima. U stranci stoga strahuju da bi propala koalicija u Berlinu mogla naštetiti tim predviđanjima.

Zeleni su, dakle, u prijelaznoj fazi, ali se trude da to ne izgleda tako. „Moj osjećaj je da mnogi u gospodarstvu i u društvu žele da se svi saberu (u vladajućoj koaliciji)", kazao je Felix Banaszak u izjavi za ARD. „To Robert Habeck sada čini." Zeleni žele izgleda ostaviti dojam kako su oni jedini koji se ponašaju „odraslo".

Pometnja za Habeckovu kancelarsku kandidaturu

Ima još puno toga što se želi postići te treba prvo pričekati primjenu inicijative za gospodarski rast i rezultate izbora u SAD-u, kazao je dosadašnji šef Zelenih Omir Nouripour. I samouvjereno ponovio kako neće doći do propasti aktualne koalicije i prijevremenih izbora, izbjegavajući pritom odgovoriti na pitanje o mogućoj manjinskoj saveznoj vladi sa socijaldemokratima, ukoliko FDP izađe iz vlade.

A ipak ima i onih članova Zelenih koji žele što prije napustiti vladajući koaliciju. Jedna grupa je, naime, podnijela zahtjev da se o „izlasku iz vladajuće koalicije" diskutira na predstojećem stranačkom kongresu.

Ni sami birači više nemaju povjerenja u vladajuću koaliciju na saveznoj razini. Dok je u kolovozu još 59 posto birača Zelenih bilo zadovoljno vladom, krajem listopada se ta podrška prepolovila na samo još 30 posto. To je pokazala anketa koju je proveo javni servis ARD. Habeck se, dakle, mora sve više baviti nezadovoljstvom u vlastitim redovima i istovremeno pozvati na sabranost kako bi se dobilo na vremenu. To bi svakako mogao biti jedan od glavnih izazova na predstojećem stranačkom kongresu, na kojem se ustvari trebala objaviti Habeckova kandidatura za kancelara.